Ne ukida se niti jedna mjera iz Programa aktivne politike zapošljavanja niti se privremenom obustavom ona dovodi u pitanje, nego se samo pojedine mjere redefiniraju tako da se sredstva efikasnije koriste, priopćio je Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Priopćenje prenosimo u cjelosti:
Zadnjih dana svjedoci smo pogrešnih
tumačenja u dijelu medija, a vezano za privremenu obustavu dijela mjera
iz Programa aktivne politike zapošljavanja koje su u nadležnosti
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zbog pravovaljanog informiranja
hrvatske javnosti kao i zbog poštovanja funkcije medija u društvu htjeli
bismo vam skrenuti pažnju na neke činjenice.
Prije svega želimo napomenuti da se ne ukida niti jedna mjera iz Programa aktivne politike zapošljavanja niti
se privremenom obustavom ona dovodi u pitanje nego se samo pojedine
mjere redefiniraju tako da se sredstva efikasnije koriste. Tim
izmjenama željeli smo da pojedine mjere budu efikasnije i učinkovitije
poglavito prema onim nezaposlenim osobama koje su najugroženije na
tržištu rada.
I naša analiza i vanjska evaluacija učinkovitosti mjera koja je
dovršena prije četiri mjeseca pokazala je da se kod pojedinih mjera
novac iz proračuna trošio nekontrolirano i nedovoljno učinkovito po
nezaposlene, zbog čega smo uz dogovor sa socijalnim partnerima odlučili
obustaviti daljnju provedbu dijela djela mjera na postojeći način,
odnosno redefinirati ciljane skupine i uključivati u mjere skupine koje
su u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Sredstva smo odlučili
usmjeriti na one mjere koje daju brze i dobre rezultate, kao i na
redefinirane mjere koje pravednije i učinkovitije ostvaruju svoju
osnovnu funkciju, a to je zapošljavanje nezaposlenih.
Isto tako potpuno su netočne tvrdnje dijela medija da su smanjena sredstva za Program aktivne politike zapošljavanja.
Upravo suprotno, ona su u ovoj godini i veća. Udio sredstava iz
proračuna se istina smanjio, ali udio iz europskih fondova se znatno
povećao. Dakle ponavljamo kod donošenja odluke nije se radilo o pitanju
količine sredstava nego stvarnoj učinkovitosti pojedinih mjera.
To se posebice odnosilo na mjeru stručno osposobljavanje za rad bez
zasnivanja radnog odnosa (SOR). Ona se provodila krajnje neselektivno, i
za nedeficitarna zanimanja, za osobe sa VSS-om i bez institucije
mentorstva te je ozbiljno rušila cijenu rada. Na primjer, uredi kojima
je trebao inženjer građevine, uzimali su mlade s burze kako bi besplatno
imali kvalitetnog radnika bez troškova, a radnici s VSS-om su radili za
2400 kuna. Time je u potpunosti zaustavljeno klasično zapošljavanje
mladih. Dakle, mjera će i u budućnosti ostati, ali bitno redefinirana.
Biti će puno otvorenija najugroženijim skupinama na tržištu rada, a to
su mladi koji su najviše do 4 mjeseca u evidenciji nezaposlenih te
dugotrajno nezaposlene mlade osobe. Za dugotrajno nezaposlene osobe,
nezaposlene osobe bez završene srednje škole i osobe iznad 29 godina te
osobe iznad 54 godine ostaje mogućnost korištenja svih mjera, a to su:
potpore za zapošljavanje, potpore za usavršavanje, potpore za
samozapošljavanje, zapošljavanje u javnim radovima i potpore u cilju
zadržavanja radnog mjesta. Mlade osobe osim SOR-a mogu koristiti sve
navedene mjere.
Posebno bismo naglasili da sve ove skupine nezaposlenih
osoba mogu biti uključene u programe obrazovanja i osposobljavanja na
radnom mjestu. Dakle, krug potencijalnih korisnika će biti uži, ali broj
korisnika će biti isti ili veći. O tome se u biti i radi, da se
sredstva iz tih mjera troše za što su doista i namijenjena, a to je
zapošljavanje nezaposlenih. Dosada se novac dijelom trošio
nekontrolirano i neučinkovito po nezaposlene.
U HZZ-u smo svjesni aktualnog političkog trenutka u kojemu su naše
odluke donesene, ali želimo naglasiti da se mi ne bavimo politikom i da
se u donošenju naših odluka vodimo isključivo po kriteriju učinkovitosti
zapošljavanja nezaposlenih, a ne po političkoj popularnosti pojedinih
odluka. Stoga nam je žao kada vidimo da pojedini akteri na političkoj
sceni namjernim pogrešnim tumačenjem žele skupljati jeftine političke
bodove.
