Oko tri milijuna kuna naftne kompanije Ina i kanadski Vermilion Energy
uplatile su na račune četrdesetak slavonskih općina u kojima će se
provoditi istraživanja nafte. Novac se počeo slijevati u proračune
jedinica lokalnih samouprave, piše Glas Slavonije, a uplate iznose od
15.000 pa sve do nekoliko stotina tisuća kuna što ovisi o istražnoj
površini.
Potpise na ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika s Inom i Vermilion Energyem u lipnju su stavili predstavnici hrvatske Vlade, a temeljem naknada u državni proračun uplatili su deset milijuna kuna.
Iz Agencije za ugljikovodike su objasnili kako je jedna
od naknada koje su kompanije dužne plaćati ona za površinu istražnog
prostora, a koja se uplaćuje jedinicima lokalne samouprave i ovisi o
površini istražnog prostora.
“Ta naknada se za vrijeme razdoblja istraživanja uplaćuje jednom
godišnje, a iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Za vrijeme razdoblja
eksploatacije osim naknade za dobivene količine ugljikovodika,
jedinicama lokalne samouprave uplaćuje se naknada za površinu eksploatacijskog polja, koja iznosi 4.000 kuna po četvornom kilometru, a uplaćuje se također na godišnjoj razini”, rekli su u ovoj agenciji.
Naftne kompanije Ina, Vermilion Energy i nigerijski Oando Plc izabrane
su na međunarodnom natječaju za istraživanje ugljikovodika na šest
istražnih polja – Drava 2,3 i 4 te Sava 8,9, i 10, koja se uglavnom
nalaze na području Slavonije i Baranje, za vrijeme Vlade SDP-ova Zorana Milanovića.
Ina je dobila dozvolu za istraživanje i eksploataciju na jednom
istražnom prostoru Drava 2, Oando Plc za jedno na Dravi 3, a Vermilion
za četiri istražna prostora na Dravi 4 te Savi 8,9 i 10. Koncesijski
ugovori potpisani su u lipnju s dvije kompanije na rok od 30 godina pri
čemu se pet godina odnosi na istraživanje i 25 na eksploataciju.
Predstavnici nigerijske kompanije Oando prema navodu Agencije za ugljikovodike, prema pisanju Glasa Slavonije, nisu pristupili potpisivanju ugovora.
“Iz Oanda su tražili da potpisivanju ugovora pristupe naknadno. S
obzirom na to da je trenutačno Vlada RH u tehničkom mandatu, ugovor nije
moguće sklopiti do formiranja nove Vlade”, odgovorili su na upit iz
Agencije što je s potpisom ugovora za šesto istražno polje Drava 3, koje
zahvaća zapadni dio Osječko-baranjske, a najvećim dijelom obuhvaća Virovitičko-podravsku županiju.
Gdje će se istraživanja provoditi nije poznato niti u općinama kojima je
uplaćena naknada, a ni Agenciji. Ona će uvid u lokacije dobiti tek po
završetku i predaji godišnjih radnih programa naftnih kompanija s kojima
je ugovor potpisan. To bi, prema pisanju, moglo biti do kraja ove
godine.
Krene li eksploatacija nafte i plina, država i lokalna zajednica u
kojima će se nalaziti crpilišta računa se, ostvarivat goleme financijske
prihode, a samo u državni proračun procijenjuje se, godišnje bi se
moglo sliti između 3,4 i 6,8 milijardi kuna.
Prilično je velika perspektiva otkrića novih ležišta nafte na istočnom
dijelu hrvatskog dijela Panonskog bazena prema mišljenju prof.dr.sc. Josipe Velić sa Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko – naftnog fakulteta u Zagrebu.
Kao moguće lokacije na kojima se mogu očekivati nalazi ugljikovodika
navela je beničanske breče (stijene bogate naftom) koje su opisane u Beničancima, a čije rasprostiranje nikada do kraja nije istraženo. Izgledi postoje i na srijemskom području gdje su Đeletovci, odnosno već poznata crpilišta nafte.
Istaknula je kako su se dosadašnja istraživanja provodila na prosječnim
dubinama od 2500 metara dok se nalazišta novih zaliha mogu očekivati na
dubinama do pet tisuća metara.
