Drugim riječima, Deutsche Bank predviđa da će države i njihove vlade posegnuti za mjerama koje su već viđene u modernoj povijesti između 1945. i 1980
Razdoblje stezanja remena za većinu stanovništva je na izmaku.
Dolaze loša vremena za manjinu, za najbogatije slojeve i bankare. Taj
iznenađujući i dalekosežni zaključak nameće se iz najnovije, rujanske
studije Deutsche Banka, u kojoj se tvrdi da je “svijet na prekretnici”,
piše Novi list.
Prošlih 35 godina bile su raj za bankare i financijski imućne ljude,
ali s tim razdobljem je gotovo. Političari se pripremaju za zaokret, pa
je pred nama razdoblje represije nad kapitalom i financijskim sustavom,
koje može potrajati “tri sljedeća desetljeća, a možda i dulje”, prema
riječima Jima Reeda, stratega Deutsche Banka.
Taj bankar nije sretan zbog predstojećeg povijesnog zaokreta, ali
upućuje na to da političari nemaju drugog izlaza. Svjetsko je
gospodarstvo nakon krize iz 2008. zaglibilo i više ne može dosegnuti
prijašnje visoke stope gospodarskog rasta – dijelom zbog starenja
stanovništva i smanjivanja radno sposobne populacije. Politički zaokret
se priprema zbog negativnih posljedica globalizacije, zbog siromašenja
običnih ljudi na Zapadu te produbljivanja imovinskih nejednakosti.
To je dovelo do brojnih pobuna stanovništva na izborima, do jačanja
ekstremizma i populističkih stranaka. Političari moraju gasiti tinjajući
požar. Moraju “kompenzirati ljude koji se osjećaju prikraćenima”,
smatra strateg iz njemačke banke, jedne od najvećih u svijetu.
Plaće će stalno rasti
Prema Reedu, mnogo toga okrenut će se naopako. Za obične ljude je
najpovoljnija vijest da će plaće stalno rasti, i to u realnim iznosima.
Vlade će se boriti za viši nominalni rast bruto domaćeg proizvoda. Blago
će ojačati inflacija, ali cijene nekretnina rast će sporije od
povećavanja plaća i potrošačkih cijena. Vjerovnici, koji su posudili
novac državama putem obveznica, moraju se pomiriti s dugoročnim
gubicima.
Profiti korporativnog sektora bit će niži, a porezi tvrtkama i
bogatim ljudima će se povećati. Reed predviđa sve veću kontrolu država
nad kapitalom, odnosno ograničavanje njegove slobode kretanja preko
državnih granica. Predviđa nastavak pada međunarodne trgovine, jačanje
zaštite domaćih gospodarstava, kao i ograničavanje migracija
stanovništva.
Drugim riječima, Deutsche Bank predviđa da će države i njihove vlade
posegnuti za mjerama koje su već viđene u modernoj povijesti između
1945. i 1980. Tih 35 godina nakon Drugoga svjetskog rata neki ekonomisti
nazivaju “zlatnim razdobljem kapitalizma” i čovječanstva. Tada je
gospodarstvo raslo najbržim tempom u modernoj povijesti – i to u korist
svih, a ne samo manjine. Socijalne su se razlike smanjivale. Materijalno
su napredovali svi slojevi, u slozi i socijalnom partnerstvu.
Međutim, od početka osamdesetih godina – dolaskom Margaret Thatcher i Ronalda Reagana
– došlo je do preokreta. Usporedo s globalizacijom ojačao je
neoliberalizam. Kapital je dobio gotovo neograničenu slobodu kretanja po
svijetu u potrazi za višim profitima. Tijekom tih 35 godina širenja
slobodnog tržišta, uloga države u gospodarstvu se smanjivala.
Zarade kapitala su rasle, plaće zaposlenih su stagnirale, a socijalna
država i egzistencijalna sigurnost ljudi su potkopane. Budući da su
dohoci većine stanovništa relativno padali, a i države su morale rezati
svoje izdatke, većina se morala više zaduživati, kako bi održala životni
standard.
Sličan rast dugova dogodio se i u Hrvatskoj. Prema američkom ekonomistu Kennethu Rogoffu, zaduženost u svijetu danas je skočila na najvišu razinu u posljednja dva stoljeća, pa je treba osjetno smanjiti.
Vjerovnicima dolaze loši dani, a dužnicima bolji
Mnogi ekonomisti i poduzetnici i dalje po inerciji ponavljaju stare
priče – da nema drugog izlaza osim stezanja remena, za prezadužene
države i za stanovništvo, jer će inače bankrotirati. No, Reed smatra da
su ta vremena prošla. Bankrota će biti sve manje, jer će vlasti
poduzimati mjere represije nad kapitalom, kako bi smanjile dugove
država, građana, pa i samih poduzeća.
Stoga će središnje banke nastaviti monetarno popuštanje, odnosno
tiskanje novca. Sve više tog novca vjerojatno će završiti u državnim
proračunima, kako bi se države djelomice riješile ovisnosti o privatnom
kapitalu i bankama. Reed najavljuje da će se smanjiti zarade na burzama,
a najgore će proći oni koji novac posuđuju državama.
“Jedno je gotovo sigurno. Kamate na državne obveznice bit će
negativne od ovog trenutka, pa sljedećih nekoliko desetljeća,
procjenjuje Reed. “Otvoreno govoreći, najrealističniji scenarij u novoj
eri jest da će vlasnici obveznica doživjeti gubitke, postupno i realno”.
One koji ne vjeruju u takav razvoj događaja strateg njemačke banke
podsjeća na konkretne povijesne podatke. Tijekom 35 godina nakon Drugog
svjetskog rata prinosi na obveznice država na Zapadu redovito su bili
realno negativni. Gotovo svi vjerovnici, koji su kupovali državne
obveznice, imali su lagane i neprekidne gubitke, jer je stopa inflacije
često bila viša od kamata.
Pojednostavljeno, Reed predviđa da vjerovnicima dolaze loši dani, a
dužnicima bolji. Potonjima će se postupno smanjivati teret dugova, zbog
rastuće “financijske represije” koju taj strateg već primjećuje na svim
stranama svijeta. Reed nigdje ne kaže da će banke i najbogatiji slojevi
pasti na prosjački štap. Iz njegove se analize može zaključiti da će
financijski sektor i bogata manjina doživjeti smanjenje zarada. Završen
je njihov banket koji je trajao 35 godina, ocijenili su neki mediji u
svijetu, kad su prenijeli ove prognoze iz Deutsche Banka.
