Europska komisija objavila je svoj kvartalni izvještaj o zaposlenosti i
socijalnoj situaciji unutar Europske unije, a novi podatci pokazuju da
je zaposlenost u EU nadišla nivo iz 2008., kada je svijet uzdrmala
globalna financijska kriza. Jedna je članica Unije izuzetak po rastu
zaposlenosti prema najsvježijim podacima iz Bruxellesa, a to je
Hrvatska. Ipak, kvartalni izvještaj pokazuje i pad nezaposlenosti u
Hrvatskoj.
Prema podacima kvartalnog pregleda zaposlenosti i socijalnog razvoja u Europi (Employment and Social Development in Europe – ESDE),
koji redovito objavljuje Europska komisija, u Europskoj je uniji u
drugom kvartalu zaposlenost porasla za 1,4 posto (tj. za 3,2 milijuna
zaposlenih), dok je u eurozoni porasla za 1,5 posto (tj. za 2,2
milijuna). Jedina država u kojoj je zaposlenost u istom periodu pala je
Hrvatska, za 0,1 posto, dok u Finskoj stagnira. To je nivo zaposlenosti
koji premašuje onaj iz 2008., ali i dalje je niži od proklamiranih
ciljeva Europske komisije do 2020., a mogu se primijetiti i velike
razlike u zaposlenosti radno sposobnog stanovništva u različitim
članicama EU-a.
Kada je pak riječ o nezaposlenosti, ona trenutno na nivou Europske unije
iznosi 8,6 posto, što je najniži postotak još od ožujka 2009.
Nezaposlenost je pala u 24 članice EU-a, a i dugotrajna nezaposlenost se
smanjuje u odnosu na prvi kvartal ove godine i sada iznosi 4,2 posto od
sveukupne radne snage. Nezaposlenost mladih u Uniji se također smanjila
na 18,6 posto. U Hrvatskoj se pak nezaposlenost smanjila za 3,7 posto,
na 12,1 posto.
Postoje velike razlike u nezaposlenosti među članicama EU-a pa tako u
Češkoj i Njemačkoj ona iznosi oko četiri posto, dok je u Grčkoj ogromnih
23,4 posto. Španjolska pak ima nezaposlenost od 19,5 posto.
Zanimljivo je i da je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj pala za velikih
10,7 posto, ali i dalje je sveukupno 31 posto mladih nezaposleno.
Također, treba se uzeti u obzir da te statistike ne odražavaju nužno
otvorena radna mjesta u Hrvatskoj, nego svjedoče i o odlasku mladih u
inozemstvo u potrazi za radnim mjestom, što se onda statistički vodi kao
pad nezaposlenosti mladih Hrvata.
Hrvatska, Portugal i Grčka su jedine članice EU-a u kojima se smanjio
sveukupni prihod kućanstava (GDHI), ali se zato u Hrvatskoj povećala
radna produktivnost za 3,2 posto.
