Sofisticirani strojevi brzo nadmašuju poslove. Što to znači za
budućnost rada? Tehnologija neupitno mijenja način na koji radimo. Kako
će tržište poslova izgledati 2050. godine?
Ekonomisti s Oxforda, Carl Frey i Michael Osborne, predviđaju da će
40 posto poslova preuzeti strojevi, piše Guardian. Hoće li uopće biti
poslova ako će sama priroda rada biti različita od današnje? Guardian je
održao konferenciju za okruglim stolom u suradnji s tvrtkom Deloitte.
Na konferenciji su sudjelovali akademici, pisci i poslovni stručnjaci iz
IT branše.
Budućnost posla će uskoro postati ”preživljavanje
najprilagodljivijih”, kaže Paul Mason, direktor novih tehnologija u
Innovate UK. Kako nove tehnologije mijenjaju način na koji radimo,
poslovi koji ostanu bit će višeslojni i promjenjivi.
Anand Chopra-McGowan, šef za nova tržišta za General Assembly, smatra
da će radnici budućnosti morati žonglirati tri ili više različitih
uloga istovremeno. Stalno obrazovanje će igrati veliku ulogu u razvoju
novih vještina.
Trebat će stalno držati korak s razvojem novih tehnologija. ”Posao
za cijeli život” će postati stvar prošlosti. Chopra-McGowan smatra kako
će ljudi 2050. morati stalno nadograđivati vještine kako bi ostali
bitni na tržištu rada.
Spelman: Ideja konstantnog učenja je optimistična
Mark Spelman, član izvršnog odbora Svjetskog gospodarskog foruma,
smatra da će u tom novom svijetu postojati dobitnici i gubitnici.
”Ideja konstantnog učenja je optimistična. Moguće je da će to biti
jednodnevni seminari te će ljudi koji nauče te vještine raditi mjesec
dana, dok budu potrebni”, navodi.
Julia Lindsay, izvršna direktorica iOpener Instituta, smatra da će se
radna snaga pomaknuti prema honorarnom radu. Poslodavci neće uzimati
radnike, već specijaliste.
Za tvrtke to znači ulaganje u ostajanje u toku sa najnovijim
tehnološkim dostignućima. ”Svodi se na to kako koristimo tehnologiju da
informiramo mlade ljude o poslovima. Kako možemo djeci u školama
tehnologiju učiniti privlačnom te ih više podupirati na početku
karijere?”, pita se Mervin Chew, menadžer u Deloitteu.
Problem kod visoko specijaliziranih uloga je što će izolirati
dijelove društva koji se ne mogu stalno prilagođavati. Dan Collier,
izvršni direktor Elevatea, smatra da će doći do podjele između
nekolicine poslova za koje je potreban ljudski rad, i onih koji mogu
biti automatizirani.
Choplin: Krećemo se prema dvoslojnom društvu
Dave Choplin, iz Microsoft UK, se slaže da idemo prema dvoslojnom
društvu. Cijeli je panel potvrdio da se s tim slaže, uvidjevši
potencijalni jaz između poslova na visokom nivou i manje
specijaliziranih poslova koji se mogu automatizirati.
Autor Richard Newton smatra da će to biti ili veoma dobro ili veoma
loše. Glavni faktor u odluci hoće li to biti dvoslojno društvo masovne
nezaposlenosti, ili društvo dokolice će biti to što će društvo više
vrednovati. ”Društveni je ugovor rada poništen – ljudima neće ostati
ništa dok korporacije vrednuju produktivnost”, dodaje Newton.
Najjednostavnije rješenje bi bilo automatizirati radnu snagu, ali to
bi dovelo do masovne nezaposlenosti. Spelman kaže da možete tehnologiju
koristiti i da smanjite nesreće, proizvodite hranu za ljude i štedite
vrijeme. U budućnosti ćemo morati spojiti društvene vrijednosti i
vrijednosti dioničara.
Produktivnost kao ideja je začeta i nadograđena tijekom industrijske
revolucije, tako da ne čudi da bi mogla postati zastarjeli pogled na
rad. ”U društvu postoje poslovi kojima ne pridajemo vrijednost, poput
brige za djecu i starije te volontiranje”, smatra Magdalena Bak-Maier,
osnivač i glavni direktor Make Time Count.
Coplin se slaže da ćemo, ako automatiziramo sve potrebne usluge,
imati velike društvene probleme. ”Kako ćemo sve prehraniti?” Postoji
ideja da će rad biti fokusiran na traženje sljedećeg koraka u evoluciji
čovjeka. ”Prvo moramo riješiti hranu, zdravstvo, i transport, onda
održivi razvoj te ćemo na kraju razmišljati o odlasku na druge
planete”, dodaje Coplin.
Oprez po pitanju robotike
Možda se čini da su ovi razgovori preuranjeni, jer će nam za pravu
umjetnu inteligenciju trebati još desetljeća. Sabine Hauert, predavačica
robotike na Bristolskom sveučilištu, upozorava da se robote programira
da rade određene zadaće, a ne sve poslove.
Mark Eltringham, konzultant za Insight Publishing, smatra da moramo
paziti kad stvaramo stvari koje su nam superiornije. ”Pad čovjeka pred
strojevima je nešto čega se trebamo bojati – ima potencijal da bude
štetno na načine koji nam nisu ni na kraj pameti”, navodi.
U prošlosti smo tehnologiju koristili da pojednostavimo i pojeftinimo
rad, ali uskoro ćemo ući u treći val komputacije, u kojem strojevi mogu
učiti i prilagođavati se. Coplin smatra da će to imati ogroman utjecaj
na poslovanje: ”Da li da automatiziram sve i uzmem novac? Ili da višak
novca uložim u stvaranje novih radnih mjesta?”
Newton dodaje kako je smatrao da će kreativne vještine biti sigurne,
ali kako se tehnologija dalje razvija, više nije toliko siguran. Postoje
dokazi da će kompjuteri s vremenom moći kopirati kreativne zadatke te
čak naučiti skladati, slikati i pisati romane.
Newton je ipak optimističan te smatra da to neće umanjiti ljudska
postignuća. ”Mislim da ćemo sve više početi cijeniti ljudsko putovanje,
osobnu borbu za postizanjem nečeg velikog, čak i ako to robot može
bolje. Na primjer, kod glazbenika ćemo cijeniti uložen trud i vrijeme
koje je bilo potrebno da nauči stvarati tu čudesnu glazbu. Postat će
važno ljudsko putovanje i borba”.
Iako je budućnost rada nejasna, panel se složio oko jedne stvari:
”Priroda rada će se promijeniti – poslovi sutrašnjice neće biti jednaki
kao poslovi danas”.
