Nova godina donijela je novo poskupljenje struje od 3,7 posto što će ukupno povećati račune za struju za više od 10 posto u odnosu prema razdoblju prije 1. studenog prošle godine.

U paketu s višom cijenom plina, moglo bi doći do niza poskupljenja proizvoda i usluga. Što čeka građane i poduzetnike?

Vedran Špehar, državni tajnik, Ministarstvo gospodarstva kazao je u emisiji HRT-a U mreži Prvog kako je ovo drugi korak koji je započet s 1. listopadom.

“Zbog rasta cijena energenata na tržištu, Vlada RH je u rujnu donijela paket mjera kojima se trebalo kompenzirati ono što slijedi, a sada je i to uslijedilo. Sada je drugi korak povećanja cijena električne energije i on je 10 posto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je.

Dodaje, da nema ovih mjera poskupljenje bi bilo puno više.

“Na žalost, doba jeftine energije je prošlo što zbog energetska tranzicije, što je proces koji će trajati bar 20-ak godina pa i duže, stoga što mi kao društvo želimo održivu energetiku, CO2 neutralan kako bi naši nasljednici živjeli kao i mi. Ovako kako se mi ponašamo prilično je neodgovorno i to, ne vodi dobrom”, naglasio je Špehar.

Ističe kako održiva energija košta.

“Druga stvar je da je Ukrajina bila veliki izvoznik i opskrbljivač struje za Europu. Te infrastrukture više nema i Ukrajina se iz velikog izvoznika pretvorila u velikog uvoznika”, rekao je Špehar.Građani bi mogli očekivati veće račune od 4-7 eura.

Ana Knežević, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača kazala je kako svako poskupljenje energenata neminovno se održava na povećanje cijena.

“Oni koji imaju mjesečno očitanje brojila to će ići automatski, a oni koji očitavaju šestomjesečno se iznenade. Kažemo im da bi im to bilo manje stresno da očitavaju mjesečno svoja brojila. Na računima ima mnogo informacija koje ljudi uglavnom ne čitaju, ali i ne razumiju”, rekla je.

Dodaje kako smjernice UN-a govore kako bi bilo lakše potrošačima da plaćaju jednu cijenu. Kako kaže, mi imamo iz dodataka i onda se potrošači izgube.

Raste ovisnost o cijeni energenata

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist, HUP-a kazao je kako građani dugi niz godina plaćaju manje maloprodajnu cijenu električne energije, a poslodavci plaćaju veleprodajnu cijenu više.

“To je izvan svake logike, naglašava i dodaje kako se socijalna politika može voditi na puno više načina nego kroz cijene energenata”, naglasio je.

Ističe kako nama raste ovisnost o cijeni energenata.

“HUP se zalaže za povećanje investicija u nove kapacitete. Danas je fokus na obnovljive izvore energije. Iako su investitori sagradili 2600 megavat sati novih kapaciteta u izvorima novo obnovljive energije, a samo zato što HERA- nije donijela metodologiju za priključak tih kapaciteta to stoji nespojeno na mrežu”, rekao je Stojić.

Objasnio je kako 2600 megavat sati može pokriti od prilike pola potrebe stanovništva u Hrvatskoj.

“Kada bi se to spojilo, imali bismo slatke brige oko cjenovne politike”, naglasio je.

Rekao je kako veliki potrošači u europskim okvirima i nisu veliki, a oni plaćaju cijenu iznad prosjeka EU.

“To je bitno stoga što neki naši veći poduzetnici su zbog toga manje konkurentni”, kazao je.Špehar ističe kako se poskupljenje odnosi prvenstveno na kućanstva i na male neprofitne tvrtke. Kod njih su regulirane cijene te se na njih odnose mjere za ublažavanje poskupljenja.

Knežević je naglasila kako od 2022. godine imamo stalni rast cijena.

“Udruge potrošača su stalno prozivane kako su trebale reagirati. Mi nikakvih ovlasti nemamo, a tražili smo da ih imamo”, istaknula je.

Ekološki imperativ je svima prihvatljiv, ali on košta

Stojić se osvrnuo na uvođenje eura koji je bio uveden u jeku energetske krize, jeku uvezenih prehrambenih proizvoda, rata u Ukrajini. Smatra kako imamo cijeli niz uvezenih šokova što se tiče cijena.

Špehar naglašava kako je Hrvatska dio jednog velikog društva gdje se svaka promjena na tržištu odražava kod nas.

“Ekološki imperativ je svima prihvatljiv, ali on košta. To su milijarde eura koje svima nama dolaze na naplatu”, rekao je.

Knežević se osvrnula na umirovljenike koji imaju manje od 300 eura mirovine i zapitala se što s njima.

“Ublažili smo situacije, ali situacije se trebaju mijenjati”

“Ovdje smo samo obrazložili situacije, ali situacije se trebaju mijenjati. Nisu pomoć ograničene cijene, ako vi taj proizvod ne možete kupiti”, naglasila je.

Stojić je kazao kako u odnosu na kraj 2019. ukupna primanja zaposlenih do danas su porasla za 58 posto nominalno, a 28 posto realno.

“Prosječna cijena košarice je porasla oko 30 posto”, dodao je.

Ističe kako smo glede realnog medijalnog dohotka u zadnjih 4-5 godina preskočili 4 članice EU.

“Činjenica je da standard građana u Hrvatskoj raste”, zaključio je Stojić.