Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u lipnju 2024. u odnosu na lipanj 2023. u prosjeku su više za 2,4 posto, dok su u odnosu na svibanj, prema prvoj procjeni ostale na istoj razini, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS).

To je najniža godišnja stopa inflacije od lipnja 2021. godine.

Tako je nastavljen trend smanjenja stope inflacije, koja je, mjerena potrošačkim cijenama, skliznula u svibnju na 3,3 posto, s 3,7 posto mjesec dana prije. Nakon višemjesečnog postupnog pada, u ožujku je inflacija stagnirala na 4,1 posto na godišnjoj razini. No, od travnja, kada je pala na 3,7 posto, inflacija je ponovno u silaznoj putanji te je u svibnju iznosila 3,3 posto, a u lipnju, prema prvim podacima, 2,4 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 5,5 posto, hranu, piće i duhan 2,1 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 1,5 posto i za energiju minus 0,5 posto.

Porast cijena na mjesečnoj razini procijenjen je za usluge, za 0,6 posto te hranu, piće i duhan 0,3 posto.

Istodobno je prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za energija, za 1,2 posto te industrijske neprehrambene proizvodi bez energije, za 0,2 posto.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u lipnju prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 16. srpnja.

Eurostatovi podaci o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena u europodručju za lipanj, pokazuju da je prema tom pokazatelju godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u lipnju iznosila 3,4 posto, isto kao u Nizozemskoj. Višu stopu od Hrvatske imaju Belgija (5,5) i Španjolska (3,5 posto).

Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) čini skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura, EU-a, Europskome ekonomskom području te za zemlje kandidatkinje.

Oba pokazatelja računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva: harmonizirani indeks potrošačkih cijena obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na ekonomskom teritoriju i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena.