Eurostat je objavio preliminarne podatke za 2022. godinu koja pokazuje sliku europske ekonomije kroz strukturu veličine poduzeća. Tako smo doznali da je na području Europske unije prošle godine poslovalo čak 32 milijuna poduzeća, koja su zapošljavala oko 160 milijuna ljudi, a ostvarila su prihod od 38 tisuća milijardi eura.

Posebno je zanimljivo da velika većina poduzeća, njih 31,7 milijuna, odnosno 99 posto, spadaju u skupinu mikro i malih poduzeća, koja zapošljavaju do 49 ljudi. U njima radi gotovo 79 milijuna ljudi, odnosno praktički polovica svih zaposlenih, što znači da je malo poduzetništvo značajan generator zapošljavanja.

Prihod malih i srednjih poduzeća prošle godine iznosio je oko 12 tisuća milijardi eura, što je oko 32 posto ukupnog prihoda.

U Hrvatskoj i u EU mikro i mala poduzeća zapošljavaju značajan udio radne snage

Prema klasifikaciji EU u srednje velika poduzeća spadaju ona s 50 do 249 zaposlenih i takvih je prošle godine bilo oko 247 tisuća, odnosno manje od 1 posto. No, u njima je radilo oko 24,6 milijuna ljudi, ili oko 15 posto zaposlenih u poduzećima na području EU, te su ostvarila oko petine prometa – 6,8 tisuća milijardi eura.

Velikih poduzeća, s više od 249 zaposlenih, bilo je svega 53 tisuće, odnosno 0,2 posto od ukupnog broja. U velikim kompanijama radilo je 35 posto zaposlenih, odnosno oko 56,5 milijuna ljudi, te su ostvarila oko polovice ukupnih prihoda.

Sličnu sliku daju i podaci za Hrvatsku. Prema podacima FINA-e, prošle godine u Hrvatskoj je bilo nešto više od 150 tisuća poduzeća. Od te brojke, mikro poduzeća bilo je oko 135 tisuća – blizu 90 posto.

Malih poduzeća bilo je oko 14 tisuća, ili oko 9 posto, srednjih oko 1700 ili oko 1,2 posto te velikih oko 400 ili 0,3 posto. Mikro poduzetnici zapošljavali su oko 27 posto zaposlenih, odnosno oko 273 tisuće ljudi. U malim poduzećima radilo je oko 266 tisuća ljudi ili oko 26 posto, dok je preostalih 455 tisuća radnika radilo u srednjim i velikim poduzećima.

Iz ovih brojki očito je da mala i srednja poduzeća igraju vrlo veliku ulogu u europskoj i hrvatskoj ekonomiji, te da zakonodavci, pri donošenju zakona i pravila moraju imati na umu da će se oni odnositi i na njih. Jasno je da manja poduzeća nemaju kapacitete, poput velikih kompanija, ispunjavati komplicirane regulatorne zahtjeve.

Zakonodavci, kod donošenja propisa, moraju misliti na mala poduzeća

Prije 15 godina EU je donijela Zakon o malim poduzećima – koji je kasnije unaprjeđivan – a koji uključuje načelo “Think Small First” odnosno “prvo misliti na male”, koje u središte pozornosti, prilikom donošenja regulativa, stavlja mala i srednja poduzeća. Želi se izbjeći da nova zakonska regulativa našteti, odnosno oteža poslovanje malim poduzećima.

Na primjer, zbog nekog zakona mogu se povećati potrebna ulaganja. Recimo, ako je zakonom propisano da svaka trgovina mora imati organizirano prikupljanje ambalaže – to će biti veći teret nekoj maloj, obiteljskoj trgovini, nego velikom trgovačkom lancu.

Osim toga, mala i srednja poduzeća imaju teži pristup financiranju, često plaćaju veće kamate na kredite, u odnosu na velika, što im poskupljuje ulaganja. S druge strane, zbog slabije pozicije na tržištu, mala i srednja poduzeća imaju manju mogućnost prebaciti eventualne povećane troškove poslovanja na svoje kupce, u odnosu na veće konkurente.