Blizu 300 milijuna kuna ili oko 40 milijuna eura europskih sredstava, uvjerljivo najviše, povukao je u razdoblju 2014.-2022. Grad Osijek, koji u promatranih devet godina ima i najveći udio u ukupno povučenim sredstvima gradova. Iza njega slijedi Rijeka, pa Zadar, Slavonski Brod, Split, Petrinja.

U odnosu na broj stanovnika, daleko najuspješnijom se pokazala- Komiža. Druga je Vrlika, zatim Lipik, Beli Manastir, Otok, Pleternica.

Nakon što smo nedavno proveli i objavili analizu uspješnosti povlačenja EU sredstava za lanjsku 2022. – u kojoj su sumom prednjačili Osijek i Rijeka – sada smo napravili i nešto duži izračun povučenog EU novca, za razdoblje od 2014. do 2022., a opet na temelju podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima. Kao i uvijek, iz analize izuzimamo Grad Zagreb koji je u prošloj godini povukao gotovo četvrtinu EU sredstva.

Hrvatska je iz prvog sedmogodišnjeg proračuna EU-a od 2013. do 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF)  imala na raspolaganju 10,73 milijardi eura, a ta su se sredstva, zbog pravila N+3 mogla i mogu iskoristiti do konca ove godine, dakle još tri godine nakon isteka toga razdoblja.

Dodamo li izvornoj alokaciji ESI sredstava 2014. – 2020. 864,23 milijuna eura iz REACT EU, kao i 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, kompletna alokacija sredstava do 2023. godine je iznosila 12,19 milijardi eura.

Kako se intenzitet isplate povećava, naravno zadrži li se i aktualna dinamika, za pretpostaviti je da će do posljednjeg centa iskoristiti sva raspoloživa sredstva iz EU fondova. Uz 9,9 milijardi eura isplaćenih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira, ovjereno je 8,4 milijardi eura koje je Europska komisija dosad doznačila u Državni proračun RH.

Zajedno sa sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je ukupno u plusu 11,9 milijardi eura, što je razlika između uplaćenih nam sredstava i našeg participiranja unutar EU proračuna.

Prema dostupnim službenim podacima Europske komisije, u zadnjih nekoliko mjeseci po odobrenim sredstvima skočili smo za čak 5 mjesta, s 14. na 9. mjesto, zemalja za koje se prate podaci, od njih 28. Tijekom ljeta ovjerena je milijarda eura potrošenih sredstava, a dodatnu milijarda ovjerit će se do kraja 2023…

Europska sredstva dodjeljuju se u sklopu sedmogodišnjih financijskih razdoblja ili perspektiva. U novom programskom razdoblju omotnica proračuna Europske unije najveća je do sada i iznosi 1.824,3 milijardi eura, a za Republiku Hrvatsku na raspolaganju je do 2030., skoro dvostruko više nego u starom razdoblju, preko 25 milijardi eura u tekućim cijenama iz raznih fondova. Nekakav primarni cilj je iskoristiti navedena sredstva za financiranje održivog rasta, zaštitu okoliša, digitalizaciju i stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta.

U čitavom spektru EU potpora posebno treba naglasiti Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO)  čiji je velik dio sredstava usmjeren na kvalitetu života u općinama i gradovima, naravno i županijama, koji će njime npr. imati i već imaju mogućnost povećati kapacitet predškolskih ustanova, ali i graditi nove škole i sportske školske dvorane, unaprijediti i popraviti kvalitetu javnih usluga, poboljšati prometnice i pripadajuću infrastrukturu, razvijati ruralni turizam i obiteljska poljoprivredna gospodarstava.

 Republici Hrvatskoj je kroz Mehanizam oporavka i otpornosti EU na raspolaganju 47,5 milijardi kuna, u potpunosti bespovratnih sredstava, odnosno 6,3 milijarde eura.

Nedvojbena je financijska, dakako i ne samo financijska dobit ulaska RH u Europsku uniju, u proteklih točno 10 godina članstva u Hrvatskoj je stvoreno 215 tisuća novih radnih mjesta, danas u zemlji ima 1,6 milijuna zaposlenih, dok je 2013. bilo 1,4 milijuna.

Broj nezaposlenih je 2013. bio preko 350 tisuća, a sada je ispod 100 tisuća. Ne treba zanemariti mikro i makroekonomsku stabilnost u krizna vremena, Hrvatski BDP raste deset kvartala zaredom, prema ‘per capita, odnosno po glavi stanovnika, u godini ulaska u EU bio je na 61 posto europskog prosjeka, a danas je veći za 12 postotnih bodova, i iznosi 73 posto europskog prosjeka. Preko 70 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj dolazi iz europskih fondova.

A  pripadnost Republike Hrvatske Europskoj uniji ima naročito veliki značaj i za razvoj lokalnih zajednica kroz stvaranje prilika i mogućnosti za njihov rast i privlačenje investicija. Napose se na tom polju ističe ITU mehanizam, a koji za cilj ima ulaganje sredstava u aktivnostima jačanja uloga gradova i njima bliskih funkcionalnih urbanih područja.

Tijekom financijske perspektive 2014.-2020. održivi urbani razvoj provodio se u Hrvatskoj kroz ITU mehanizam u osam najvećih gradova u zemlji i četiri urbana područja pokrivajući 50,4 posto stanovništva, uz ukupnu alokaciju EU  koja je iznosila nešto iznad 345 milijuna eura iz triju fondova – ERDF-a, Kohezijskog fonda i ESF-a i- dvaju operativnih programa.

U idućoj financijskoj perspektivi,  novom programskom razdoblju, 2021. do 2027. Hrvatska je kroz ITU mehanizam, kao malo koja članica EU, osigurala 13 posto sredstava kohezijske politike upravo za ulaganja u urbani razvoj i to za svoja čak 22 županijska središta urbanih aglomeracija (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), središta većih urbanih područja (Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci) i središta manjih urbanih područja koja su sjedišta županija (Koprivnica, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić, Pazin i Vukovar). I spektar prihvatljivog ulaganja je proširen i odnosi se na ‘brownfield’ ulaganja, investicije u kulturnu baštinu, energetsku učinkovitost, urbanu mobilnost, poduzetništvo, održiv turizam…

Razvojnih prilika je više nego ikada. Kroz novu omotnicu na raspolaganje RH se stavlja novi investicijski zamašnjak, nikada više sredstava, 681,27 milijuna eura, što predstavlja poprilično povećanje u odnosu na prethodno razdoblje, kada smo imali 350 milijuna eura. Iz Vlade ističu kako nema države u EU koja će, kao naša, više sredstava kohezijske politike usmjeriti prema gradovima. Riječ je o ukupno 192 jedinice lokalne samouprave, koje čine 68 posto stanovništva RH.

Ukupno su gradovi u zadnjih 9 godina povukli 6.727.847.622 kuna – gotovo 900 milijuna eura EU sredstava. Lani su samo povukli 1.707.025.804 kuna, potvrđujući tako pozitivan kontinuitet apliciranja na europski novac i to kako su gradovi iz godine u godinu sve uspješniji u povlačenju EU sredstava. Podsjetimo, kako su naše prethodne analize pokazale, nakon što je iznos povučenog novca u prvih nekoliko godina bio više nego skroman – primjerice, u 2015. hrvatski gradovi povukli su 269.1 milijun kuna europskog novca, u 2016- 89.2 milijuna kuna- u 2019. se iznos popeo na 891,5 milijuna kuna, 2020. na 1.34 milijarde, u 2021. na 1.49 milijardi, a lani na spomenutih 1,7 milijardi kuna.

Najviše je europskih sredstava u periodu 2014.-2022. među našim gradskim središtima povukao Osijek (299.162.193 kuna), koji ima onda i najveći udio (4.45 posto) u ukupno povučenim sredstvima gradova. Iza njega slijedi Rijeka s povučenih 286.701.511 kuna (4.26 posto), pa Zadar – 231.133.789 kuna (3.44 posto), Slavonski Brod – 166.241.482 kuna (2.47 posto), Split -155.756.074 kuna (2.32 posto), Petrinja – 149.965.935 kuna (2.23 posto), Šibenik – 146.289.556 kuna (2.17 posto), Vinkovci – 132.315.033 (1.97 posto), Vukovar – 114.132.502 kuna (1.70 posto) i Karlovac – 110.271 (1,64 posto udjela)…

Kao i kod većine naših analiza- kako smo to već napomenuli – i ovdje je zbog proračuna koji je neusporediv sa svima ostalima izostavljen Zagreb (ukupno povučenih 1.564.112.837 kuna- 23.25 posto udjela ukupnih sredstava). U Top 10 uvjerljivu većinu, očekivano, čine veliki gradovi, a među njih su se ipak provukli i ‘srednji’ Petrinja i Vinkovci, u Top 20 su i ‘mali’ Beli Manastir, Benkovac i Pleternica. U raznolikoj regionalnoj i županijskoj zastupljenosti, otprilike podjednako je gradova s obale i ‘kontinenta’. Preko 200 milijuna kuna povukla su EU novca – 3 grada, između 100 i 2000 milijuna- 9, od 10 do 100 milijuna kuna- 86, a 6 ih je bilo ispod 1.000.000 kuna.

U odnosu na broj stanovnika, najuspješnijom se pokazala- Komiža, s 18.321,87 kuna ‘per capita’. Druga je Vrlika – 14.412,29 kuna,  zatim slijedi Lipik- 12.586,81 kuna, Beli Manastir – 12.215,30 kuna, Otok – 10.254,62 kuna, Pleternica – 9.799,36 kuna, Benkovac – 9.472,71 kuna, Orahovica – 8.929,18 kuna, Đurđevac – 8.608,33 kuna i Novalja – 8.167,27 kuna.  U tom segmentu analize redom su najviše pozicije zauzeli ‘mali’ gradovi, uglavnom oni dalmatinskog i slavonskog predznaka. Preko 10.000 europskih kuna PC imalo je 5 gradova, od 1.000 do 10.000 kuna- njih 97,  između 100 i 1.000 kuna- 21… (Pero Livajić)

U novom programskom razdoblju – rekordna sredstva

Hrvatska je do sada koristila jednu cjelovitu omotnicu, prema korisnicima sredstava fondova Europske unije isplaćeno je visokih 90 posto sredstava, a do kraja perspektive pokušat će se što više približiti 100 postotnoj realizaciji. RH je u financijskom razdoblju 2021.-2027. na raspolaganju nikada većih 25 milijardi eura za EU projekte, a fokus će biti na jačanju gospodarstva i poduzetništva, kao i poslovne konkurentnosti. Također, znatan novac bit će na raspolaganju i za zeleni razvoj, projekte obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti. Važan je i ravnomjerni regionalni razvoj u kojemu će veliku ulogu igrati industrijska tranzicija regija kao i ITU mehanizam. Upravo u gradovima vidimo pokretače šireg urbanog razvoja, objavili su nedavno iz Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova.

Nova web stranica- na jednom mjesti o EU fondovima

Kako je prije koji tjedan za Jutarnji list najavio Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU, uskoro će se građani o svim EU fondovima moći informirati na jednom mjestu, a službeno predstavljanje web stranice predviđeno je za ovogodišnje izdanje Dana regionalnog razvoja i EU fondova, koje se održava u Šibeniku, od 7. do 9. prosinca. Na novoj web stranici -koja će naslijediti staru – strukturnifondovi.hr- bit će dostupne sve relevantne informacije o EU fondovima. S nove stranice moći će se pristupili i alatima za provedbu fondova. Inače, na konferenciji će se- uz ostalo- prezentirat i rezultati, iskustva korisnika i brojni primjeri uspješno realiziranih projekata iz financijskog razdoblja 2014. – 2020.

Ukupno je do sada kroz sve Programe objavljeno 19 poziva iz nove financijske perspektive 2021.-2027., u vrijednosti od 551 milijun eura, dodao je ministar koji je koncem listopada u Zadru sudjelovao na dvodnevnom događanju s ciljem izgradnje i jačanja kapaciteta posvećenih pružanju visokokvalitetnih integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) u RH. Tu je, pak, posebno zanimljiv bio panel u kojem su predstavnici Osijeka, Zadra i Karlovca, koji su već uspješno proveli ITU projekte u svojim urbanim područjima, gradovima koji su se tek priključili ITU mehanizmu, prenijeli svoja znanja i iskustva.

Povijesno najveći iznos sredstava iz EU fondova, čak 680 milijuna eura, Vlada je osigurala za gradove i njihov urbani razvoj, konkretno- 30 milijuna eura osigurano je za ulaganja u poduzetništvo, 141,6 milijuna eura za zeleni, čisti, pametni i održivi gradski prijevoz, a čak 509,67 milijuna eura za ulaganja u brownfield, kulturnu i prirodnu baštinu, održivi turizam, ukupno su obuhvaćena 192 grada i općine, pokrivajući 2.670.134 stanovnika, odnosno 68,7 posto stanovništva… – navodi se u priopćenju na stranici Ministarstva.

U zadanom roku iskoristiva sva sredstva…

Da Hrvatska vrlo dobro stoji u korištenju svoje prve pune financijske omotnice koju je imala na raspolaganju za programsko razdoblje 2014. – 2020. a koje završava koncem 2023., izvijestio je ministar Erlić i na sjednici Vlade RH, krajem prošlog mjeseca. Korisnici privode kraju svoje projekte, intenziviraju aktivnosti, troškove i prema tijelima u sustavu šalju zahtjeve za nadoknadu sredstava. Račune moraju podnijeti najkasnije 31. prosinca, no isplata i pravdanje prema EU, odnosno ovjeravanje, trajat će do lipnja 2024. Ono što daje sigurnost da će u predviđenom roku iskoristiti sva sredstva je činjenica da već sada ima zaprimljenih zahtjeva za nadoknadu sredstava u visini ukupne alokacije, istaknuo je ministar i informirao kako je Republika Hrvatska ovjerila novih 219,4 milijuna eura, uz dosad ovjerenih 8,5 milijardi eura koje je u Državni proračun doznačila Europska komisija.

Križevci, Zadar, Ludbreg, Virovitica, Rijeka, Zagreb… -naši ‘šampioni EU fondova’

Kako bi smo istaknuli i potaknuli hrvatske gradove na povlačenje i korištenje europskih sredstava za svoj brži i kvalitetniji razvoj u našem velikom izboru za Najbolji grad proglašavamo i najbolje u kategoriji ‘šampiona EU fondova’.  Ove godine titulu je otišla ‘u ruke’ Grada Zagreba. Metropola je po udjelu povučenih sredstava iz EU u totalu- 24,15 posto ukupnog iznosa za sve gradove iz promatranog četverogodišnjeg razdoblja. Za izračun najboljih u kategoriji povlačenja sredstava iz EU fondova u šestom izdanju izbora za najbolji grad kojega tradicionalno provode Gradonačelnik.hr i Hanza media, korištena su, naime, konsolidirana izvješća gradova. Konkretno, Gradovi mogu povlačiti sredstva iz EU direktno ili indirektno (preko institucija centralne države), a za izračun su  korišteni podaci od 2019. do 2022. pa su direktne i indirektne pomoći zbrojene kako bismo dobili koliko su Gradovi za promatrano četverogodišnje razdoblje ukupno povukli EU sredstava. Nakon toga napravljena su dva pokazatelja – iznos EU sredstava po stanovniku i udio povučenih sredstava EU za pojedini grad u ukupnom iznosu svih sredstva (sveukupni iznos sredstva koja su povukli gradovi iz EU u četverogodišnjem razdoblju), a nakon toga, ta dva pokazatelja su standardizirana i agregirana u zajednički skupni indeks korištenjem metodologije Ministarstva regionalnog razvoja te smo dobili ovogodišnje finaliste- uz pobjednika Grad Zagreb, u završnicu su ušli i Slavonski Brod, Petrinja, Osijek i Rijeka… Prvaci prethodnih godina bili su redom: Križevci (2017.), Zadar- ‘veliki grad’, Križevci- ‘srednji grad’ i Ludbreg- ‘mali grad’ (2018.), Virovitica (2019. i 2020.) i Rijeka (2021.).