Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, gostovao je u Newsroomu gdje je govorio o dogovoru Vlade i sindikata. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a i velika većina sindikata izuzev Preporoda, pristali su na Vladinu ponudu. Kroflin ističe da je odluka bila jednoglasna

Krenulo se s osnovicom od 15%, a krajnji rezultat je 5. Upitan smeta li mu skok od 10% manje, Kroflin odgovara: “Taj skok ne bi trebao biti 10% manje, dapače, ako se ispune najave Vlade, rast plaća bi u ovom periodu u kojem smo mi tražili 15% trebao biti upravo toliki, a za neke zaposlenike čak i nešto veći.”

“Sad imamo povećanje osnovice od 5%, međutim pred nama je tek ozbiljan posao. Ono što je očekivanje svih sindikata je da nas Vlada što prije informira o svojim planovima vezanim uz novi sustav koeficijenata. Tu vidimo prostor da svakako dođemo do tih 15% s kojima smo ušli u pregovore”, dodao je.

No uvijek postoji scenarij da se to ne dogodi, u kojem slučaju, Kroflin predviđa da će sindikati stvoriti ogroman pritisak na rast osnovice: “Sindikati su, za slučaj da Vlada zaista ne donese uredbe u rokovima, tražili da dođe do automatskog povećanja plaća kroz rast osnovice. Vlada to nije htjela prihvatiti i uvjeravali su nas da je njihov interes da te uredbe budu donesene do ožujka i da prva uvećana isplata plaća po novom sustavu koeficijenata ide u travnju.

Ako se to ne dogodi, sindikati će stvoriti ogroman pritisak na rast osnovice”, kazao je dodajući: “Ako vidimo da uredbe kada budu poznate jako divergiraju od naših interesa, onda ćemo sigurno pritisak dizati na višu razinu. Za naš sindikat je pitanje koeficijenata ključno pitanje.”

Na pitanje znači li to da bi moglo doći do prosvjeda, odgovara: “Naravno. Ako vidimo da stvari s uredbama ne idu u u dobrom smjeru, dizat ćemo razinu pritiska. U konačnici imamo mogućnost raditi i ozbiljnije akcije do ožujka.”

Osvrnuo se i na pitanje pristojne plaće u znanstvenom zvanju, koja bi zadržala ljude u tom sektoru: “Nemoguće je u jednom navratu i u jednom koraku doći do toga da sustav postane puno atraktivniji u odnosu na privatni sektor. Međutim, ono što zagovaramo je da rast asistentima kroz koeficijente bude negdje oko 15%, s time da ako bi ukupan rast plaća bio 20% u relativno kraćem periodu, mi bismo ipak ostvarili nekakav pomak”, kazao je.

“Koliki će biti rast plaća ovisi i o nekim mogućnostima i okolnostima – koliko će se taj rast plaća kretati i na drugim sličnim radnim mjestima u drugim dijelovima javnih službi. Sve ćemo to morati uzeti u obzir i naći najbolju mjeru. Ako mene osobno pitate, ja smatram da je ovo nešto čime bismo sad mogli biti zadovoljni”, objasnio je.