Profesor sa sveučilišta Libertas, Luka Brkić u Newsroomu je govorio o gospodarskim i ekonomskim očekivanjima za sljedećih par mjeseci i iduću godinu.Vlada predlaže rebalans proračuna za ovu godinu tako da prihodi iznose 27,7 milijardi eura što je povećanje za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun

Rashodi se povećavaju za 1,2 milijarde eura, na 29,3 milijarde eura, rekao je u četvrtak u uvodu sjednice vlade premijer Andrej Plenković.
Prema projiciranim prihodima i planiranim rashodima, proračun opće države završit će u deficitu od 0,3 posto ili 235 milijuna eura, što potvrđuje da je proračun praktički uravnotežen.

“Makroekonomski pokazatelji na tu temu pokazuju uspješnost vođenja javnih financija. Deficit od 0,5 posto su dobre vijesti”, kazao je Brkić.

“Treba dodati zbog čega se, između ostalih stvari, to događa: priljev sredstava iz EU je visok i dobro je da je visok jer nam dobro dođe, a istodobno pokazuje i nešto drugo – da se nažalost nalazimo na dnu ljestvice razvijenosti u Eurozoni. Inflacija je problem, ali imate i neke dobitnike u inflaciji. To su u ovom slučaju svi dužnici koji imaju fiksnu kamatu”, dodao je.

Prije sedam godina je udio javnog duga u BDP-u bio preko 80 post, a sada je to ipak 60 posto. To je jasan pokazatelj da se javnim financijama dobro upravlja.

S druge strane, građani su opterećeni da su ih inflacija i cijene zaista potrošile. HUP procjenjuje da će inflacija sljedeće godine biti četiri posto, što je dobro u usporedbi s prethodnim razdobljem, ali svejedno će biti iznad prosjeka EU. Profesor objašnjava zašto je tako: “Razlika je u strukturi gospodarstva. Hrvatsko gospodarstvo i druga gospodarstva u eurozoni nisu homogena cjelina. Hoće li ta inflacija zaista biti četiri posto? Ja nisam siguran u te prognoze. Puno je znakova koji pokazuju da ne postoji tako izvjesna budućnost.”

O mogućnosti recesije kazao je: “Ovisno hoće li udari biti sa strane potražnje ili sa strane ponude, imamo jedan mogući scenarij sa svake strane. Ako bude više na strani potražnje, bit će veća stopa inflacija od targetirane, a to je dva posto. Ako bude na strani ponude, imat ćete inflaciju koja će opet biti viša od targetirane i imat ćete recesiju. Ono što je najveća opasnost je da dođemo do stagflacijske dužničke krize. To je majka svih kriza. Tada imate stagflaciju, visoku inflaciju, visoku stopu nezaposlenosti i recesiju. Šef američkog FED-a kaže da će meko prizemljenje biti vrlo izazovno.”

U tijeku su pregovori sa sindikatima. Oni su se u startu postavili dosta visoko sa zahtjevima od 15 posto rasta osnovice, dok Vlada nudi nešto drugo. S druge strane, cijelo vrijeme se tvrdi da će kroz Zakon o plaćama i kroz uredbe, plaće iduće godine rasti u državnim i javnim službama. Je li to baš tako?

“Ako je vjerovati kalkulacijama, ponuda Vlade je čak i nešto iznad onoga što su oni očekivali. Kontekst predizbornih obećanja je nešto što je vrlo relevantno u ovom trenutku. Država je puno mekša za pregovaranje, a logika sindikata je razumljiva – oni moraju braniti maksimalno interese svoga članstva. U utakmici između inflacija i plaća, inflacija uvijek pobjeđuje. Kontekst je jasan. Ima li novca? Ima, ali pitanje je kako raspoređujemo rashodnu stranu. Uglavnom se fokusiramo na prihodnu stranu, a ne govori se o rashodnoj strani. Ona je zadana s politikom ove Vlade, ali to nije sveto pismo”, kazao je.

“To nije dobar pristup. Rashodna strana vam pokazuje redistribuciju moći. Tu se zrcali sva politika”, ističe dodajući: “Mi o tome ne razgovaramo i ne vodimo dovoljno računa. Ako ne uvodite druge porezne oblike, ne možete iz tog začaranog kruga izaći van.

To nije popularno, pogotovo u predizborno vrijeme. Zbog sklerotičnih nakupina renti koje su se posložile tako kako su se posložile, moć je distribuirana kako je distribuirana i taj pomak i disbalans u odnosu na postojeću ravnotežu znači: “tko je bio gori sad je doli, a tko je doli, gore ustaje.”