Britanski kralj Karlo III. u petak obilježava prvu godišnjicu na prijestolju i može biti zadovoljan - prijenos vladavine s njegove pokojne majke Elizabete II. prošao je lakše nego što se očekivalo.

Godišnjica u petak bit će obilježena privatno, s obzirom da je to i datum kraljičine smrti. 

Karlo III., prijestolonasljednik koji je najduže čekao krunu u britanskoj povijesti, u novu ulogu uplovio je glatko. 

No unatoč najavljenim reformama još nije poduzeo opsežne promjene u monarhiji, što je potaknulo percepciju da samo skrbi za prijestolje prije nego što njegov najstariji sin i nasljednik princ William preuzme vlast.

"Mislim da je tranzicija bila mnogo lakša nego što se očekivalo", izjavila je za AFP Pauline Maclaran, profesorica na Sveučilište u Londonu.

Karlo je službeno okrunjen zajedno sa svojom suprugom Camillom 6. svibnja u Westminsterskoj opatiji u Londonu pred članovima kraljevske obitelji i svjetskim čelnicima.

Raskošna ceremonija zrcalila je stoljećima stare obrede, ali je bila kraća i s manje detalja od krunidbe njegove majke 1953. godine. Cilj joj je bio predstaviti moderniju monarhiju. 

"Mislim da možda možemo očekivati male promjene, ali on doista utire put za Williama koji bi mogao biti onaj koji će stvarno modernizirati  monarhiju", rekla je Maclaran.

Karlo će teško u popularnosti dostići majku, ali mu je ona znatno porasla otkako je stupio na dužnost.

Anketa YouGov pokazala je da 55 posto Britanaca ima pozitivno mišljenje o novome kralju, u usporedbi s 44 posto prije godinu dana.

Njegovu prvu božićnu poruku, tradicionalno obraćanje Britaniji i Commonwealthu,gledalo je rekordnih 10,6 milijuna gledatelja u Velikoj Britaniji.

Više ljudskosti

Karlo je u prvoj godini kraljevanja nekoliko puta putovao Britanijom i općenito se činio otvorenijim i pristupačnijim od Elizabete II.

"Čak su i fotografije koje je palača objavila, službene fotografije, puno opuštenije", rekao je Jonathan Spangler, profesor povijesti na Sveučilištu Manchester. 

"Pokazuje više ljudskosti", rekao je Spangler. 

Prema Pauline Maclaran, Karlo se pokazao kao "skroman i pristupačan" u vrijeme kad se Britanija bori s najgorom krizom troškova života u naraštaju. 

"Iako Karlo nije napravio neku veću pogrešku, nije bilo ni nekih važnih odluka u njegovoj dosadašnjoj vladavini", kaže Anna Whitelock, povjesničarka monarhije. 

"Ostaju velika pitanja: Kako će odgovoriti na pozive da se kruna ispriča zbog kolonijalnog nasljeđa? Ili o poreznim izuzećima?" dodala je.

Republikanski pokret u međuvremenu je iskoristio priliku da obnovi raspravu o ustavnoj budućnosti britanske kraljevske obitelji, koja se dugo nije otvarala iz poštovanja javnosti prema starijoj i nemoćnoj kraljici.

Karla su na putovanjima često dočekivali transparenti i slogani protiv monarhije, čak su ga gađali jajetom. 

Državni posjeti

Kralj, koji je i šef države 14 zemalja Commonwealtha, uključujući Kanadu, Australiju i Novi Zeland, bio je u samo jednom inozemnom državnom posjetu, Njemačkoj.

Prije toga je trebao u Francusku u ožujku, ali je posjet odgođen jer su zemlju potresali gnjevni prosvjedi protiv mirovnske reforme. 

Primio je, međutim, mnoge čelnike, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena, južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphosu i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija. 

Elizabeta II. bila je posebno posvećena Commonwealthu, ali Karlov je  "naglasak globalan", rekao je Spangler.

U svojoj kući Karlo se morao nositi s neugodnim pojedinostima objavljenim u memoarima svog mlađeg sina Harryja.

On i njegova američka supruga Meghan za Netflix su snimili i dokumentarac  o napuštanju kraljevske obitelji. 

"Karlo se jako dobro nosio s tim. Nije predbacivao krivnju ni odgovarao. Uglavnom se držao kraljičine mantre 'nikad ne objašnjavaj, nikad se ne žali'", rekla je Maclaran.

"Iskreno, monarhija je imala mnogo štetnijih skandala od ovoga", zaključila je.