Prema posljednjoj statistici za tridesetak godina predviđa se da bi stranci mogli činiti čak četvrtinu hrvatske populacije. Vlada odlučila sklopiti s Filipinima međunarodni sporazum o radu koji bi osigurao uvjete rada kako za Filipince u Hrvatskoj, tako i za Hrvate na Filipinima

Prije četiri godine stigla je u Hrvatsku zbog posla. Ostala je, kaže, zbog ljubavi. Bel Kancino odnedavno s hrvatskim prezimenom Štorek, visokoobrazovana je Filipinka.

“Smiješna je priča jer sam u Hrvatsku prvi put stigla u siječnju 2019. kao turist. Ostala sam dva tjedna i zaljubila se u zemlju. Kada sam se vratila kući, rekla sam si – pa ja se moram vratiti u Hrvatsku. S vremenom sam napokon našla poslodavca koji me primio k sebi. I već u listopadu sam se preselila kod vas. Došla sam zbog posla, a ostala zbog ljubavi”, potvrđuje Bel.

Osim nje jedino je brat preselio u Australiju. Roditeljima je, kaže, jedino bitno da su djeca dobro, a za Filipince su hrvatski uvjeti rada prava premija.

“Da, uvjeti rada su dobri. Da bi poslodavac uopće uzeo stranca, mora mu pružiti smještaj, plaća mora biti minimalna po državnim zakonima ili viša. Priznajem, čula sam tu i tamo priče o lošim uvjetima. Realnost je takva da je Hrvatska dio EU-a i Schengena, tako da je nama lakše prelaziti iz jedne države u drugu, no ako poslodavac ili građani pokažu volju da nas nauče jeziku, a i mi da ga naučimo, ne bi smjelo biti problema”, dodaje.

Bel je samo jedna od nekoliko desetaka tisuća stranaca koji su sreću potražili u našoj zemlji. Pa ih tako sada možemo vidjeti često na skelama, s pladnjem u rukama, u ugostiteljstvu i kuhinjama.

Stranih radnika u Hrvatskoj bit će i više. O tome govori podatak da je prošle godine više od 57 tisuća osoba došlo u Hrvatsku. Novi priljev stranaca očekuje se s Filipina, priprema se i međunarodni sporazum.

Sklapanje Ugovora ovisi o dinamici i trajanju pregovora između dvije strane stoga nije moguće točno predvidjeti kada će Ugovor biti sklopljen. Napominjemo da socijalna sigurnost ovisi i o drugim državama iz kojih takvi radnici dolaze.

Da je potrebno regulirati tržište, slažu se i vlasnici agencija za zapošljavanje koji surađuju s Filipincima. Ali i počasni konzul Filipina Davor Štern.

“To je to. Moramo to prihvatiti kao činjenicu. Jasno da državni aparat nije bio spreman za takav priljev strane radne snage. Moram priznati da me veseli da je Ministarstvo rada taj program i to pitanje detektiralo”, rekao je Štern.

“U ugostiteljstvu su se pokazali kao jako dobri radnici i kao prvi izbor naših poslodavaca. Zbog dobrog znanja engleskog jezika i odličnih radnih navika”, otkriva nam Manuela Vukelić iz agencije koja traži radnike.

“Dogovaramo ostanak dvije godine plus produljenja. Naravno da većina njih ostane u Hrvatskoj i dalje. Radni uvjeti predviđeni su filipinskim zahtjevima. Po našim saznanjima mogu reći da čak 20 posto koji dođu raditi u Hrvatsku se odluče i nastaniti”, dodaje Stjepan Jagodin iz Agencije Pinoy365.

Španjolski turisti kažu – mi smo ovaj scenarij prošli davno. “U našoj zemlji velik dio radne populacije su stranci. Živimo skupa svi i sretni smo. Kod nas se to događalo devedesetih. Dio građana je bio protiv, tvrdili su da nam kradu poslove. Na kraju dana ispostavilo se da stranci rade poslove koje Španjolci nisu više htjeli raditi”, rekla nam je Maria iz Španjolske.

Zagrepčani podijeljeni.

“Pa dobri su, da. Ja sam s njima radio vani pa znam da sam bio u istoj situaciji.”

“Trebali bi našim radnicima povećati plaće i onda ne bi bilo iseljavanja.”

“Ma loše. Mi smo ostali na istim cijenama satnica, a oni nisu stručni zapravo raditi taj posao.”

Tu je i kulturološko prilagođavanje. Bel s početka priče ističe – tijekom korone osjetila je najviše neljubaznosti, no zanemarivo:

“Većina Hrvata je divna. Bilo je situacija gdje neki ljudi nisu baš dobri, no tako je svugdje. Najvažnije je da su Hrvati vrlo topli kao narod. A kada pokušamo nešto reći na hrvatskom, uvijek se nasmijete.”