Damir Novotny gostovao je u N1 Studiju i istaknuo je da intervencije Vlade samo štete usporavanju inflacije. “Ako želimo stati na kraj inflaciji, izbaciti je iz ekonomskog sustava, intervencije Vlade bi trebale stati”, rekao je.

Dodao je i da “Fiskalne intervencije na tržištu su kontraprodutkivne, u suprotnosti s mjerma koje provodi Europska središnja banka da se podizanjem kamatnih stopa i smanjivanjem novca u opticaju inflacija izbaci iz ekonomskog prostora. Inflacija je uvijek monetarni problem, ne fiskalni. Moramo smanjiti količinu novca u opticaju i tako doći do nove ravnoteže.”

Upozorava da i Europska središnja banka prati poteze pojedinih vlada: “Unutar europske monetarne unije nakon grčke krize 2010. postignut je dogovor oko nadzora nad fiskalnim politikama unutar monetarne unije. ESB ne samo da kontrolira monetarne procese, nego promatra i ono što Vlade čine u fiskalnoj sferi. Zemlje izvan europodručja imale su visoku inflaciju jer se nisu držali preporuka. Inflacija je velik problem, dodatan porez koji najviše koristi vladi jer ostvaruje dodatne prihode. Političari uvijek gledaju kratkoročno. Dugoročno se moraju stvoriti pretpostavke za ekonomşki rast, a o njemu je teško govoriti kad je inflacija. Inflacija u eurozoni polako usporava”, istaknuo je ekonomski analitičar.

Navodi Grčku kao dobar primjer zemlje koja je raznim mjerama i čvrstom monetarnom politikom uspjela cijene održavati pod kontrolom. “U Hrvatskoj je ovaj rast cijena zapravo domaći izvor. U prvom naletu inflacije to su bili energetski šokovi koji su dolazili izvana”, kaže Novotny.

Dodaje i da ne treba za sve kriviti trgovce jer uzrok domaće inflacije treba tražiti u nedovoljnoj ponudi hrane, posebno sad u vrijeme navale turista. Ističe i da druge mediteranske zemlje imaju niže stope poreza na hranu.

“Problem su unutarnja očekivanja, velika očekivanja od turizma. I mediji imaju odgovornost. Stalno se govori o važnosti turizma, da bez njega ne možemo preživjeti, a to onda je podloga za psihologiju podizanja cijena. Očekivanja su napuhana, vjerujem da je ovo prijelomna godina kad će se ispuhati očekivanja da turizam može progutati bilo koju cijenu. Velik broj turista mali broj dana ostaje u Hrvatskoj. Nemamo dovoljno hotelskih kapaciteta. Velika potrošnja turista uzrokuje veliki uvoz hrane.”

Novotny smatra da je ekonomija turističkog sektora loša. “On koliko doprinosi nacionalnoj ekonomiji, toliko radi troškove”, kaže stručnjak i dodaje: “Lokalna zajednica će puno toga moći reći zašto im je masovni turizam štetan. Na nekim otocima je to već nemoguće kontrolirati. Nisam siguran u konačne rezultate turizma. U Hrvatskoj je normalno jesti rajčice iz Italije u Dalmaciji, vani se to ne događa.”

Ističe primjer Irske: “Irska je bila uvoznik hrane, a pretvorila se u izvoznika, financirali su oko 150 malih mljekara iz EU fondova koji izvoze cheddar i irski maslac koji možete naći u svakoj trgovini u Hrvatskoj umjesto da hrvatski proizvođači sira opskrbljuju naše dućane. Sirane na Pagu su izuzetak, ali u Slavoniji nemate nijednu poštenu proizvodnju sira. To je jedan od većih vladinih propusta agrarnih politika.”

Novotny zaključuje da je ukupna klima u Hrvatskoj bila u korist nerada: “Poduzetništvo nije dovoljno poticano, nemamo dovoljno ljudi zainteresiranih za mljekaru u Lici ili Slavoniji, svi očekuju od Vlade zaštitu i poticaje, a da se ništa ne mora raditi. Ovo je prijelomna godina. Vinari su dobar primjer, napravili su iskorak i turisti tu cijenu hoće platiti.”