'Veći je broj različitih europskih tržišta na kojima imamo stabilnu poziciju pa kad se na određenom tržištu i dogodi blaži poremećaj ili usporavanje turističkog prometa, on se nadoknadi i nivelira gostima s drugog tržišta', kažu u HTZ-u

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) objavila je u četvrtak najnovije podatke o broju turista i ostvarenih noćenja istaknuvši rast od 10 posto u dolascima. Pozivajući se na podatke sustava eVisitor, HTZ je priopćio da je tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno više od 11,5 milijuna dolazaka i gotovo 57 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 10 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima. To je ujedno izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje famozne, još uvijek turistički rekordne 2019. godine.

Izuzev Šibensko-kninske županije koja je u minisu od 3 posto, sve ostale priobalne županije i Grad Zagreb bilježe rast noćenja u odnosu na prošlu godinu (najviše Dubrovačko-neretvanska - 11 posto više) pa i direktor HTZ-a Kristjan Staničić smatra da "svim podacima možemo biti iznimno zadovoljni".

"Činjenica da smo po broju noćenja i dolazaka na razini rekordne 2019. godine potvrđuje kako se sektor turizma potpuno oporavio od nedavnih kriza", istaknuo je Staničić.

Pad nije dramatičan, ali trend zabrinjava

No, mnogi koji su već odmarali na Jadranu ili su još tamo tvrde da je ondje vidljivo manje gostiju nego ranije. To, naravno, mogu biti i subjektivne ocjene pod dojmom niza sličnih tvrdnji pa i medijskih napisa o manje gostiju i "srpanjskoj rupi" sezoni. Spomenuo je to prije desetak dana u HRT-ovom Studiju 4 i aposlutno upućeni Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Istinabog, Žgomba o tom manjku gostiju nije govorio kao o nečemu naročito dramatičnom, ali je upozorio da "pokazuje trend koji nije dobar".

"Lošije smo ušli u srpanj. U komparaciji sa srpnjem 2019., pokazat će se mala odstupanja na niže", kazao je.

Dodao je da je manje tradicionalnih turista iz Mađarske, Češke i Slovačke, ali da njihov izostanak popunjavaju gosti iz SAD-a, Velike Britanije i sa skandinavskih tržišta, koji dolaze isključivo zrakoplovima i čija su odredišta uglavnom Split i krajnji jug Hrvatske. Otud vjerojatno i značajan rast noćenja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Slovenaca i Austrijanaca više nego lani

U HTZ-u kažu da je, što se tiče stranih gostiju, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (11,4 milijuna noćenja), Slovenije (6,2 milijuna) Austrije (4,5 milijuna) i Poljske (3,5 milijuna noćenja), s tim da je broj noćenja gostiju iz Njemačke i Poljske na lanjskoj razini, dok su Slovenci ostvarili tri, a Austrijanci dva posto noćenja više nego lani. Što se samog srpnja tiče, u HTZ-u kažu, pozivajući se na eVisitor, da je bilo 4,8 milijuna dolazaka (2 posto više nego u srpnju 2019.) i više od 29,5 milijuna noćenja (tri posto više nego 2019.). Najviše tih noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke (5,1 milijuna noćenja), Slovenije (3,8 milijuna noćenja), Hrvatske (3,3 milijuna noćenja), Češke (2,1 milijuna noćenja), Poljske (2 milijuna noćenja) i Austrije (1,9 milijuna noćenja).

No, nas je zanimalo jesu li gosti s nekih tradicionalno jakih emitivnih tržišta ovoga ljeta "podbacili" u dolascima. Pisalo se, recimo, da mnogi Česi ovoga ljeta hrvatski Jadran zamijeniti poljskim Baltikom, a da su i sami Poljaci, Slovaci i Mađari suzdržaniji u odluci da ljetuju na našem Jadranu, dok su njemački i austrijski mediji puno pisali o "divljanju" cijena kod nas što također može utjecati na odluku potencijalnih gostiju.

Amerikanci nadoknađuju 'manjak' Čeha i Slovaka

HTZ smo pitali bilježi li se doista ovoga ljeta - konkretno u srpnju, koji je uz kolovoz udarni turistički mjesec - pad broja gostiju s nekih dosad tradicionalno jakih emitivnih tržišta poput Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske.

"Tijekom srpnja, turistički promet s pojedinih ključnih tržišta veći je od lanjskog, primjerice, iz Mađarske, BiH, Danske, Francuske, Švedske, ali i s domaćeg tržišta. Generalno, osobito velik rast prometa bilježe daleka tržišta, posebno tržište SAD-a - čak dvoznamenkasti rast turističkog prometa. Ono što je odlično za hrvatski turizam je veći broj različitih europskih tržišta na kojima imamo stabilnu poziciju pa kad se na određenom tržištu i dogodi blaži poremećaj ili usporavanje turističkog prometa, on se nadoknadi i nivelira gostima s drugog tržišta. Nešto usporeniji promet imamo s tržišta Češke i Slovačke i to prije svega zbog visoke inflacije u tim državama. Visoki rast pak bilježimo iz UK-a i SAD-a što je odlično za Dubrovnik, Split i južnodalmatinske otoke", odgovoriše nam ih HTZ-a.

MUP više nije adresa za turističke statistike

Zanimalo nas je i otkud se crpe podaci o broju stranih gostiju, budući da od ulaska Hrvatske u prostor Schengena 1. siječnja ove godine MUP više ne evidentira ulazak stranih državljana iz šengenskog područja. Drugim riječima, nema više kopnenih graničnih kontrola sa Slovenijom i Mađarskom te morske s Italijom.

"Pristupanjem Republike Hrvatske schengenskom prostoru na graničnim prijelazima na unutarnjim granicama, tj. s državama članicama EU-a (Slovenija, Italija, Mađarska) više se ne provodi granična kontrola, već se te unutarnje granice mogu prelaziti bez granične kontrole, bilo kada i na bilo kojem mjestu", piše na mrežnim stranicama MUP-a.

Stoga MUP više nije pouzdana adresa za statistike turističkih ulazaka stranih državljana. U HTZ-u su nam rekli da s njihove strane u odnosu na prethodne godine apsolutno nije došlo ni do kakvih promjena u praćenju broja dolazaka i noćenja turista.

"Sustav eVisitor kojim se služimo funkcionira na jednak način", kažu.