Da smo po stopi inflacije drugi najgori u Europi u Direktu smo govorili i jučer, ali nije nam bilo dosta. Jer, ako su uzroci vanjski, onda nema razloga da smo europski prvaci

A ako su uzroci unutarnji, autentično hrvatski, na primjer pohlepa trgovaca i nenormalne marže, onda o tome treba govoriti svaki dan.

Jer koji god proizvod ili uslugu gledate, a Zavod za statistiku gleda sve, i paštetu i lubenicu i šampon i uklanjanje zubnog kamenca i pedikuru - sve plaćamo više nego lani.

Ispred svake trgovine i svakog štanda već mjesecima ista priča. I vrapci već znaju da je sve poskupjelo i da se građani nakon svake kupovine opravdano ljute. Samo su neki sada spremni i na odricanje.

"Borovnice obožavam, nisam ih kupila ove godine", priznala nam je jedan Zagrepčanka. Njezinu smo sugrađanku na tržnici zatekli kako razmišlja hoće li kupiti rajčice ili ne.

Na kraju ih je odlučila uzeti. "A šta da napravim, doći će mi unuke, moram napraviti malo sataraša", kaže nam.

"Prisilno dijeta", kratko je prokomentirao jedan Zagrepčanin. Poskupljenje je na svom džepu osjetio i drugi. "Jedna svinjska salama je sa 70 kuna došla na 220", istaknuo je.

Nije ovo samo dojam građana, potvrđuju ga i konkretne brojke Državnog zavoda za statistiku, koji od rujna prati cijene 103 proizvoda i usluga, prenosi Danas.

Cijena je rasla za čak njih 89., a mi smo izabrali 6 namirnica koje se svakoga tjedna nađu u većini košarica.

Tost je od rujna poskupio 19 centi. Kukuruzne pahuljice skuplje su 47 centi. Kilogram čajne kobasice visokih 2 i pol eura. Crveni luk skuplji je za 66 centi, čips 43 centa, napolitanke 51 cent. Ukupno je račun za samo ovih nekoliko proizvoda skuplji 4 eura i 84 centa, odnosno, ako još preračunavate u kune plaćatamo ih 36 kuna i 51 lipu više nego prije 9 mjeseci.

No, tu kraj tu nije ni blizu. Paprika je skuplja 31 posto, krumpir 58, a mrkva čak 69 posto. Jaja su skuplja 22 posto što znači da ćete u paketu od 10 jaja dobiti dva jaja manje.

HNB za inflaciju optužuje rast plaća zbog uvoza radnika i trgovačke marže. Kolike su one, nitko ne zna. "Tek kad bismo na takav transparentan način prikazali 50-ak glavnih proizvoda, vidjeli bismo u koga uprijeti prst", kaže nam ekonomist Mladen Vedriš.

Stvari ovako stoje - prvo svoju maržu odredi proizvođač pa distributer pa trgovac. One ovise o nizu faktora, materijalu koji se koristi, alatima za rad, plaći radnika, oglašavanju proizvoda, porezima koji se daju državi, skladištenju.

Mi nismo dizali marže, kaže najveći hrvatski distributer, Orbico. "Ali naši partneri i proizvođači podižu cijene. To nije dobro i to će odvratiti određeni broj turista iz Hrvatske", dodaje vlasnik Orbica Branko Roglić.

Tržište će u konačnici regulirati cijene, uvjeren je Roglić, iako ne zna kada. Već nebrojeno puta dosad čuli smo da građani trebaju kazniti trgovce i ne kupovati skupo, ali broj izdanih računa pokazuje da i dalje kupujemo u jednakim količinama.