Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac javila se iz Opatije u N1 Studio uživo pa komentirala aktualnu turističku sezonu i sve što se veže uz nju.

“Nakon konferencije o ulasku Hrvatske u eurozonu i Schengen, imat ćemo i sastanak s cijelim turističkim sektorom. Tamo se nalaze svi relevantni dionici iz njega, predsjednik Vlade i sva ministarstva. I porazgovarat ćemo o svim relevantnim temama za turizam, kao i o Zakonu o turizmu. Ali i temama za koje u turističkom sektoru smatraju da je bitno raspraviti”, rekla je Brnjac.

Otpočetka godine je u Hrvatsku došlo više od deset milijuna turista, a trenutno se na Jadranu odmara njih oko milijun.

“Na vrhuncu smo sezone, imali smo najbolju predsezonu u povijesti i jako dobri rezultati se nastavljaju. Želja nam je imati i uspješnu postsezonu, na čemu i radimo. Mnogo se mijenja, kao klimatske promjene, koja utječe na turizam. Također, drago nam je da cijeli sektor više ne govori samo o turističkoj sezoni”, kazala je ministrica pa pojasnila:

“Promet od lipnja do rujna čini oko 80 posto, a naš je cilj da se on ravnomjerno rasporedi tijekom cijele godine.”

Kako je to uopće moguće učiniti?

“Uvidjeli smo glavne izazove hrvatskog turizma i potrebu zakonskog okvira koji će omogućiti upravljanje turizmom na svim destinacijama. Svaki grad ima svoje specifičnosti pa uzimamo podatke i gledamo koje su potrebe, na čemu raditi i u kojem smjeru određenu destinaciju razvijati. Naravno, moramo pritom paziti i kako sačuvati prirodna bogatstva.”

Pojasnila je i kako se Zakonom o turizmu konkretno pomaže određenim destinacijama da naprave nešto za sebe.

“Svi koji su prvenstveno u indeksu turističke razvijenosti 1 i 2, a to su oni koji imaju izrazito razvijenu turističku djelatnost, morat će planove upravljanja donositi temeljeno na nosivim kapacitetima. Kao električna energija, voda… jer događalo se da nema dovoljno pitke vode. Računat će se koliko određena destinacija može primiti turista. Temeljem tih odluka dobit će pravu sliku što imaju od svojih turističkih resursa pa dobiti preporuke što promijeniti. Primjerice, možda imaju previše jednodnevnih gostiju, što bi moglo dovesti od odluke ograničavanja njihovog broja. Sad postoji zakonski okvir za egzatno prepoznati što im je potrebno i u kojem smjeru razvijati turizam.”

Spominje se i ekološka taksa, a to znači naplatu ulaska na određena mjesta.

“Jedinice lokalne samouprave će odlučiti cijenu i novac će ići direktno u njihov proračun, ali striktno namijenjeno za komunalije, ozelenjivanje njihove politike i sve problematike koja ide u tom smjeru. Kroz zakon su uključeni gradonačelnici, načelnici i župani, a morat će donositi kvalitetne odluke temeljem plana upravljanja. Sve mora biti transparentno, što znači da mora postojati mogućnost uključivanja udruga, građana, tako da svi mogu biti uključeni.”

Apartmanizacija je gorući problem hrvatskog turizma i novi zakon bi trebao doskočiti upravo toj pojavi.

“Kad se bude vidjelo koliki su nosivi kapaciteti, za svaku destinaciju ćemo znati ima li nečega previše ili nečega nedostaje. Nakon toga će se moći donijeti odluka o obustavi izdavanja dozvola za smještaj.”

Zvuči dobro, ali lokalni moćnici često zaobilaze zakone i pravila pa se svejedno gradi više nego što bi trebalo. Problem su i cijene

“Turisti žele ići u održive destinacije pa bi ignoriranje planova upravljanja bilo rezanje grane na kojoj sjedite. Što se cijena tiče… Svi koji su radili na podizanju kvalitete, imali su bolji promet nego proteklih godina. Sve one koji neopravdano podižu cijene, gosti će kazniti i neće im to zaboraviti. Ipak, svjedočila sam podizanju kvalitete i to je ono što nas treba veseliti”, zaključila je ministrica pa se osvrnula i na, ove sezone, zanimljive cijene sladoleda:

“Ako se podigla kvaliteta i mogu opravdati cijene, nemam ništa protiv, to je u redu. Ako se ništa nije promijenilo, mislim da će gosti, vi i ja to znati prepoznati.”