Hrvatske autoceste (HAC) su se početkom srpnja pohvalile kako je od početka 2023. ostvaren promet od 31.370.883 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 187.545.375 eura.

Naveli su kako je riječ o povećanju prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine i to za 13 posto, dok je iznos naplaćene cestarine veći za 10 posto.

Kada smo kod prošle, 2022. godine, dodajmo da su ukupni prihodi od svih cestarina u Hrvatskoj iznosili 426,45 milijuna eura (bez PDV-a) što je porast od 16,33 posto u odnosu na 2021., govore podaci Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA).

HAC je lani uprihodio nešto više od 349,3 milijuna eura, Bina Istra nešto više od 43 milijuna eura, a Autocesta Zagreb-Macelj nešto više od 34 milijuna eura. Od toga je 36,7 posto računa plaćeno gotovinom, 27,8 posto putem ENC-a, 31,7 posto kreditnom karticom, a 3,4 posto smart karticom.

Reći će mnogi – “nije ni čudno da je toliko naplaćeno s obzirom koliko košta vožnja našim autocestama”. No ima li Hrvatska stvarno najviše cijene cestarina? Odlučili smo to provjeriti te usporediti cijene s našim susjedstvom.

Imamo li najskuplje cestarine?

Već mnogi vozači znaju da su naši susjedi koji su isto u EU-u, Slovenci i Mađari, odavno razmontirali naplatne kućice koje stvaraju ogromne gužve te uveli vinjete.

Slovenija je nedavno povisila cijenu svojih vinjeta. Tako se za 16 eura možete tjedan dana neograničeno voziti po zemlji. Za mjesec dana će vas to koštati 32 eura, dok se za 117,5 eura možete voziti cijelu godinu dana.

Mađari su nešto povoljniji kada je u pitanju proputovanje. Cijena vinjete za 10 dana iznosi 14,3 eura, za mjesec dana 23 eura, dok se godinu dana možete bezbrižno voziti za 127 eura.

Vinjete su dobro rješenje kada su u pitanju prometne gužve, ali i nepravedan način naplate jer ćete jednako platiti 2 kilometra vožnje kao i 1.000 ili više. One pak idu na ruku domaćem stanovništvu, pogotovo onima koji često putuju zemljom.

Kako je kod vinjeta teško reći je li cestarina u Mađarskoj i Sloveniji jeftinija ili skuplja nego u Hrvatskoj, jer uvelike ovisi koliko se vozite, što je onda s drugim susjednim zemljama koje su također vjerne naplatnim kućicama.

Cijena na kratkim dionicama

Uzmimo za primjer Bosnu i Hercegovinu, ondje je najdulja dionica autoceste između mjesta Čatrnja (pokraj Stare Gradiške) i Kladari (pokraj Doboja) te iznosi 96 kilometara. Cijena vožnje tom dionicom iznosi 10 KM, odnosno 5,10 eura. Po udaljenosti je to slična dionica kao od Zadra (izlaz Zadar – istok) do Prgometa (Trogir), a koju ćete u Hrvatskoj platiti 5,5 eura, što i nije neka razlika. 

Kao usporedbu smo uzeli i drugu najdulju dionicu u BiH, onu od Sarajeva do Zenice. Tih 64,6 km nove autoceste će vas koštati 7 KM, ili 3,58 eura. To je slična udaljenost kao do Zagreba do Bosiljeva (68,4 km), a koja košta nešto više – 3,90 eura.

Ostale tri dionice su dosta kraće jer se već desetljećima čeka na dovršetak koridora V5 koji bi trebao spojiti Osijek i Ploče preko kroz BiH.

Crna Gora naplaćuje cestarinu na dionicama Sitnica – Herceg Novi i Bar – Podgorica (3,5 eura). Prolazak kroz tunel Sozina od četiri kilometra se plaća 2,5 eura, a cestarina na dionici Meljine – Trebinje 3 eura. Riječ je o dionicama kraćim od 40 km.

Tri puta jeftinije

No dulje dionice autocesta ima Srbija. Za usporedbu cijena također smo uzeli sličnu udaljenost od 60-ak km koliko iznosi dionica između Sarajeva i Zenice, te Zagreba i Bosiljeva. Tako ćete na srpskim autocestama put između Beograda i Velike Plane, dug 67,7 km, platiti ravno 3 eura, što je jeftinije nego u BiH i Hrvatskoj.

Najdulja dionica autoceste koju u Hrvatskoj možete prijeći je od Lipovca na istoku zemlje do Karamatića (Ploče) na jugu. Riječ je putu dugom 784 km, a čija cestarina košta nimalo povoljnih 47,50 eura.

Najdulja dionica autoceste u Srbiji je od Subotice na sjeveru do Preševa na jugu. Cijena cestarine na tom putovanju dugom 547 km iznosi 11 eura. Usporedbe radi, dionica između Ivanić Grada i Karamatića u Hrvatskoj duga je gotovo isto (550 km), a vozače košta 32,10 eura, gotovo tri puta više.

Naravno, prilikom izračuna cijene dionica treba uzeti u obzir i samu vrijednost investicije. Primjerice, gradnja autoceste koja vodi kroz brdovita područja košta daleko više nego gradnja autoceste u Slavoniji.

Dodajmo za kraj kako je Ministarstvo prometa krajem 2022. najavilo novi sustav naplate cestarina koji bi trebao biti uveden do 2025. Novi sustav trebao bi poslati naplatne kućice u povijest, a vozači bi birali hoće li cestarinu plaćati uređajem koji će bežičnom tehnologijom registrirati njihov ulazak i izlazak s autoceste ili sustavom očitavanja registracije. Kako će novi sustav utjecati na cijenu cestarina tek ostaje za vidjeti.

Za kraj napomenimo kako su iz HAC-a podsjetili da se niti ove godine ne primjenjuje sezonska cestarina koja je inače uvećana od 10 posto.