Katastrofa – to je riječ koja najbolje opisuje drastičan pad proizvodnje pojedinih vrsta voća u Hrvatskoj u proteklih deset godina.

Prema podacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, naša samodostatnost u voću prije dvije je godine iznosila tek 45 posto, što znači kako ga uvozimo najmanje 60 posto jer i dio našeg domaćeg voća završi u izvozu u drugim zemljama.

Dok se nekako i može razumjeti da Hrvatska više voća uvozi nego što ga proizvede jer u tu kategoriju spadaju i banane, limun, ananas i druge sorte koje mi ne možemo proizvoditi, neshvatljiv je ogroman pad proizvodnje tradicionalnih domaćih voćki poput jabuka i šljiva.

 

Tijekom 2021. godine, primjerice, proizveli smo oko 61.300 tona jabuka, a deset godina ranije 113.000 tona. Riječ je, dakle, o padu od 46 posto. A što reći za breskve i nektarine kojih smo predlani proizveli tek 3200 tona, odnosno čak 73 posto manje nego 2011. godine.

Pada i proizvodnja mandarina. Predlani smo proizveli oko 40.600 tona, što je oko 4 posto manje nego prije deset godina. Da stvar bude poraznija, podaci Agronomskog fakulteta otkrivaju kako tijekom 2020. nismo bili samodostatni ni u mandarinama: pokrili smo tek 92 posto godišnje potrošnje, piše Danica.

 

U prvih deset mjeseci prošle godine uvezli smo voća u vrijednosti 240,6 milijuna eura, a izvezli tek 68,6 milijuna eura. U tom razdoblju uvezli smo 23.000 tona jabuka, što je više nego u prvih deset mjeseci pretprošle godine.

Najviše jabuka, tradicionalno, uvezeno je iz najvećeg europskog proizvođača, Poljske. Prema ranijim procjenama Europske komisije, Poljska godišnje proizvede otprilike 55 puta više jabuka od Hrvatske, i uz osjetno niže troškove.