IT sektor u Hrvatskoj raste i pokazao se manje osjetljivim na negativne okolnosti krize 2020. i 2021., rekao je u četvrtak u Saboru državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić u raspravi o Strategiji digitalne Hrvatske do 2032. godine.

"I u javnoj upravi je napravljen veliki iskorak u samoj digitalizaciji", rekao je Gršić u Hrvatskom saboru, odgovarajući HDZ-ovoj zastupnici Aniti Pocrnić Radošević, koju je zanimalo tko je spremniji za digitalnu transformaciju - javna uprava ili gospodarstvo. 

Dodao je da IT sektor u našoj zemlji raste i pokazao se manje osjetljiv na negativne okolnosti krize 2020. i 2021.

U Hrvatskoj imamo oko 6500  IT poduzeća, porastao je izvoz IT sektora u odnosu na godinu prije tako da je sada 6,3 posto, u tom sektoru je oko 40.000 zaposlenih a prosječna plaća je 9.500 kuna, rekao je državni tajnik. 

HDZ-ovu Marijanu Balić zanimalo je gdje se naša zemlja po digitalizaciji nalazi u odnosu na drugi zemljama, a Gršić je izvijestio da je, po podacima Svjetskog centra za konkurentnost, na ljestvici digitalne konkurentnosti za ovu godinu Hrvatska među 63 države zauzela 43. mjesto, što je rast od 12 mjesta.

Uz to, prema podacima za ovu godinu od 27 zemalja EU,  mi smo na 21. mjestu, i  napredujemo, napomenuo je. 

Predstavljajući Strategiju Gršić je rekao kako su ciljevi razvoj inovativnoga digitalnog gospodarstva i javne uprave, povećanje dostupnosti i uporabe optičkih i 5G mreža te digitalnih kompetencija stanovništva.

Također, udio ICT sektora do 2032. u BDP-u bi se trebao povećati na 13 do 15 posto, za razliku od 2019. kada je bio oko 4,5 posto

Tijekom rasprave Strategiju su podržali vladajući i oporbeni klubovi ocijenivši da je taj dokument sveobuhvatan, odnosno obuhvaća  sve segmente koje treba digitalizirati i ciljeve koje treba postići.

No upozoreno je i na slabu dostupnost širokopojasnog interneta u ruralnim područjima, što je važno zbog razvoja poljoprivrede i boljeg pristupa tržištu.

Plaće u našem IT sektoru 40 posto manje nego u zemljama u EU

Pozdravivši Strategiju, Ante Kujundžić (Klub Mosta) rekao je kako taj strateški dokument sadrži puno kvalitetnih i dobro definiranih ciljeva. No, upozorio je i da je u našoj zemlji 40 posto manja plaća u IT sektoru u odnosu na ostale  zemlje u EU. Stoga se založio za ukidanje parafiskalnih nameta ako želimo te stručnjake zadržati u zemlji. 

Željko Pavić (Klub Socijaldemokrati) smatra kako ne bi bilo dobro da se oni sustavi, koji su od vitalnog značaja za državu i koji su smješteni u tom sustavu (CARNET, Fina, Vlada, APIS i sl) - daju u privatne ruke.

"Ne možemo si dopustiti  da npr. porezni sustav bude hostan na nekom privatnom serveru, carinski sustav, HZMO ili HZZO", rekao je. 

Napominjući kako Hrvatska u tom području zaostaje za prosjekom EU, Mirela Ahmetović (Klub SDP-a) upozorila je da smo od prosjeka EU vidno lošiji glede zastupljenosti širokopojasnog interneta velikih brzina te glede digitalnih dokumenata koji su unaprijed ispunjeni podacima korisnika.

Založila se za izgradnju širokopojasnog interneta jer je on, smatra, pitanje opstanka našeg gospodarstva. "Bez kvalitetnog i efikasnog rada na ovom području teško da ćemo u kraćem vremenskom roku sustići prosjek EU", poručila je. Dodala je da je širokopojasni internet u našoj zemlji skuplji i sporiji u odnosu na ostale zemlje u EU.