Izazovi u proizvodnji hrane sve su veći zbog čega suradnja poljoprivrednika i prehrambene industrije sa znanstvenom zajednicom nikada nije bila važnija.
Složili su se oko toga znanstvenici i predstavnici
poljoprivrednog te prehrambenog sektora tijekom panel rasprave
Iskustva i modeli suradnje između istraživačkih institucija i
poslovne zajednice u sektoru agrobiznisa koja je održana na
Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
“Izazovi u proizvodnji hrane sve su veći zbog klimatskih
promjena, političke nesigurnosti, utjecaja regulatornog okruženja
na poljoprivredne proizvođače, poteškoća s nabavom sirovina i
rasta cijene energenata. Kako bismo uspješno odgovorili na te
izazove te na održiv način proizveli dovoljnu količinu hrane za
rastuću populaciju, suradnja sa znanstvenom zajednicom je
imperativ. Suradnje u istraživanju i razvoju trebaju biti
usmjerene na produktivnost poljoprivredne proizvodnje, ali i na
održivost okoliša. Tempo promjena nikada nije bio brži, a
inovacija i razvoj novih alata ključni su za pomoć
poljoprivrednim proizvođačima”, istaknuo je Ante
Andabak, član uprave tvrtke Syngenta Agro.
Zbog promjena koje utječu na gospodarstvo, na Agronomskom je
fakultetu prošle godine s radom počeo Centar za eksperimentalnu
ekonomiju.
“Eksperimentalna ekonomija znanstvena je grana u kojoj
radimo ekonomske eksperimente sa stvarnim ljudima prateći njihove
odluke. Rezultati gospodarstvenicima pomažu pri donošenju
poslovnih odluka. Takva potpora znanosti gospodarstvo gura
naprijed. Pritom hrvatska znanost treba pratiti onu na svjetskoj
razini”, rekla je prof. dr. sc. Marija Cerjak,
predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva i voditeljica
projekta AgriFoodBoost.
Najveće tvrtke u hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj
industriji sustavno surađuju sa znanstvenim institucijama i
velike odluke žele temeljiti na istraživanjima, no izvanredne
situacije zahtijevaju žurno odlučivanje.
“Ogroman rast cijene plina ugrozio je našu proizvodnju
šećera. Cijena plina u jednom je trenu poskupjela 12 puta čime bi
prerada šećerne repe postala neisplativa. Godinama se propagirala
potrošnja plina kao čistog energenta, no zbog povećanja njegove
cijene bili smo prisiljeni brzo tijekom kampanje zamijeniti ga
mazutom. Do tada smo bili najveći potrošač plina u prehrambenoj
industriji u Hrvatskoj. Naša je potreba za plinom u kampanji
dosezala potrošnju plina za 280.000 stanovnika u kućanstvima
tijekom cijele godine”, kazao je Miroslav Božić,
savjetnik uprave Hrvatske industrije šećera.
Problemi s nabavnim lancima hrvatskim poljoprivrednicima i
prehrambenoj industriji otvaraju prilike na tržištu Europske
unije.
“Proizvodnja tvrde durum pšenice u Europskoj uniji nije
dostatna u odnosu na potrebe proizvođača tjestenine. Zbog toga se
ona uvozi iz Kanade, Australije i drugih zemalja. Istodobno se u
Slavoniji i Baranji velike površine koriste za proizvodnju
krušnih sorti pšenice, a vrlo je mala proizvodnja durum pšenice.
Budući da su hrvatski proizvođači opremljeni za uzgoj, žetvu i
skladištenje pšenice, proizvodnja te pšenice mogla bi biti daleko
veća. Naše klasje je željelo svoju svježu tjesteninu Aurelia
proizvoditi od domaćeg duruma pa je pokrenulo proizvodnju u
Baranji. Suradnja s baranjskim poljoprivrednicima traje već osam
godina i može biti pilot-projekt za znatno veću proizvodnju kojom
bi hrvatski poljoprivrednici iskoristili priliku na europskom
tržištu”, istaknuo je Zoran Šimunić, predsjednik uprave
tvrtke Naše klasje.
U povezivanju manjih proizvođača prehrambenih proizvoda sa
znanstvenicima važnu ulogu može odigrati lokalna, odnosno
regionalna uprava.
“Sa znanstvenom smo zajednicom surađivali u razvoju
zaštićenih robnih marki Zagrebačke županije. Među proizvodima
koje smo zaštitili robnim markama naše županije, su Samoborska
salama čiji je proizvođač Igomat, te sir Dragec koji proizvodi
Euromilk. Veliku pozornost pridajemo razvoju ekološke
poljoprivrede i očuvanju tradicionalnih sorti voćaka”,
rekao je Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za
poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Zagrebačke županije.
Prof. dr. sc. Damir Kovačić iz Zavoda za marketing u
poljoprivredi Agronomskog fakulteta izrazio je nadu da će znanja
stručnjaka s Agronomskog fakulteta u budućnosti što više
koristiti i državna uprava, a posebice resorno ministarstvo.
Također je izrazio potrebu da se znanstvenicima u napredovanju ne
boduju samo znanstveni radovi, nego i doprinos razvoju
gospodarstva.
Panel rasprava Iskustva i modeli suradnje između
istraživačkih institucija i poslovne zajednice u agrobiznisu
održana je u okviru Twinning projekta AgriFoodBoost punog naziva
Boosting Excellence in Experimental Research for Agri-Food
Economics and Management koji vodi Zavod za marketing u
poljoprivredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Projekt financira
Europska unija kroz program OBZOR 2020 (br. projekta 952303).
Suorganizator panela bilo je Hrvatsko agroekonomsko društvo
(HAED).