Tipično europsko kućanstvo u 2023. godini potrošit će čak 500 eura mjesečno na račune za energiju, što predstavlja više nego trostruko povećanje u odnosu na troškove 2021., kada su prosječni računi za energiju iznosili 160 eura, piše u subotu Jutarnji list.

Ukupni izdaci za račune za energiju diljem kontinenta, procjenjuje istraživački tim Goldman Sachsa, porast će za dva bilijuna eura. No, projekcija se temelji na vjerojatnosti smanjivanja dotoka ruskog plina u Europu, ali ne i potpunog zatvaranja. U tom slučaju, međutim, mjesečni računi za energiju mogli bi dosegnuti čak 600 eura.

"Tržište nastavlja podcjenjivati dubinu, širinu i strukturne posljedice krize. Vjerujemo da će one biti još dublje od naftne krize 1970-ih", napisali su ovih dana analitičari Goldman Sachsa.

 Hitno ograničenje veleprodajne cijene plina koje preporučuje EK, smatraju, moglo bi europskim kućanstvima donijeti godišnju uštedu na energiji od oko 650 milijardi eura, ali obitelji će vjerojatno i dalje biti opterećene ekstremnim računima.

 "Ograničenje cijena ne bi u potpunosti riješilo problem priuštivosti: povećanje računa za energiju i dalje bi bilo veće od 1,3 bilijuna ili oko 10 posto BDP-a", napisali su.

 Kako bi se izbjegle najgore posljedice energetske krize, savjeta i preporuka nositeljima političkih odluka ne nedostaje, ali ono u čemu su svi suglasni jest nužnost dodatnog ulaganja u obnovljive izvore energije, hidroenergiju, solarnu energiju, vjetar, pa čak i nuklearnu energiju. Takvo ulaganje do kraja ovog desetljeća, smatraju u Goldman Sachsu, moglo bi dovesti do pada cijena energije od 75 posto u usporedbi s trenutnim razinama, ali i održati stabilnim buduće troškove energije. Međutim, za dobivanje dozvola i izgradnju infrastrukture potrebni su vrijeme i novac.

 U jednom od najmračnijih upozorenja dosad, belgijski premijer Alexander De Croo je rekao da Europu čeka pet do deset teških zima, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.