Iako za sebe kažu da su relativno mlada vinarija, s 15-16 godina djelovanja, no tradicija vinogradarstva obitelji Škaulj iz Nadina je prilično duga i bogata, a njihovo vino dobro je poznato svim vinoljupcima i izvan granica "lijepe naše"

Nadinska Vinarija Škaulj uspješna je u svom poslu i njihova su vina ovjenčana i nagradama. Sa svojim cabernet sauvignonom još 2013. osvojili su srebrnu medalju na prestižnom natjecanju Decanter u konkurenciji 14.700 iz cijelog svijeta. Kako nam je rekao Tomislav Škaulj, i danas stavljaju malo jači akcent na tu sortu jer su vidjeli da  dosta dobro uspjela na toj mikro-lokaciji, Nadinskom blatu. 

Tomislavov otac Šime započeo je posao, a danas njegov sin i ostali članovi obitelji to uspješno nastavljaju.

Koliko su vina dobra, isprobali smo i tijekom ture "Potraga za petim elementom" gdje je jedna od postaja bila upravo Vinarija Škaulj.

Njihova je vina probao i švedski kraljevski par prilikom posjeta našoj županiji.

- Nakon toga u čast švedskog kralja Carla Gustafa XVI, zatražili smo od njega da nam odobri ime i da nazovemo vino po njemu. On je pristao tako da od 2016. imamo u ponudi vino koje zovemo Carl Gustav XVI. Normalno, prvih 12 boca uvijek ide na probu i test kralju - ispričao nam je Tomislav.

- Isključivo smo ekološka vinarija što mi je i uvijek drago napomenuti jer smatramo da je ekološki proizvod budućnost u svijetu. Znam da ne možemo spasiti svijet jer proizvodimo ekološki jer smo mala kap u moru, ali nam je drago što možemo ponuditi našim gostima nešto zdravo na stolu. Kad kažemo ekološka proizvodnja, imamo hrvatski i europski certifikat, nas prati i nadzorna stanica AgroBioCert koja radi za Ministarstvo i koja nam izdaje certifikat. Prate nas u samoj proizvodnji, kako u samoj vinariji tako i u vinogradima - ističe Tomislav.

Kako smo saznali, trenutna proizvodnja ove vinarije je oko 100.000 litara godišnje na 18,5 hektara vinograda.

- 65 posto proizvodnje je crni sortiment, 35 posto bijeli. Od crnih sorti imamo cabernet sauvignon, merlot, syrah, a zadnjih par godina smo počeli stavljati fokus na naše autohtone sorte kao što su plavina i crljenak. To su dvije jako zahvalne hrvatske sorte, nažalost bile su zapostavljene, ali mi to sad guramo da te sorte budu prepoznatljive, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Od bijelih sorti imamo chardonnay, to je najadaptiranija sorta u svijetu što znači da gdje god ima vinograda, chardonnay može uspjeti. Druga sorta je maraština, autohtona sorta, tipična za zadarsko i šibensko zaleđe s tim je ima i na jugu, ali je zovu rukatac, ali je drugačiji klon - otkrio nam je ovaj vinar

Saznali smo i da berba vinograda ovdje kreće dosta rano. Bijele sorte se beru već 10. kolovoza, krajem kolovoza počinju lagano crne sorte merlot, onda ide syrah i cabernet i zadnja dekada je obično berba plavine i crljenka, a to ovisi kakav tip vina želite napraviti, napominje.

Pojasnio nam je i proces proizvodnje bijele i crne sorte koje se dosta razlikuju. 

- Crno vino obično odležava pola godine da se što više prirodno zbistri, nakon toga se seli u hrastove barrique bačve. Ozbiljno crno vino je nemoguće proizvesti bez drva jer su tanini dosta zeleni i jaki tako da je mlado crno vino dosta oporo. Upravo odležavanjem u drvenoj barrique bačvi, pošto je drvo porozno, dobiva kisik i ti tanini omekšavaju i vino bude užitnije za piti. Bijelo vino u inoxu odležava četiri do pet mjeseci i ide opet na bistrenje i spremno je za bocu. Od početka berbe kroz nekih pet, šest mjeseci bijelo vino je spremno za piće i najbolje je kad se popije u roku godine dana od berbe do berbe jer inače gubite aromatiku i svježinu. Naša vina odležavaju godinu do dvije dana u hrastovoj bačvi. Tek nakon toga vino opet ide u inox, priprema se za bocu i opet u boci odležava par mjeseci i tek tada je vino spremno za tržište. Upravo je zato cijenovni rang crnog vina viši nego kod bijelog - kazao nam je Tomislav.