Jedan vlasnik apartmana voljan je ostaviti Ukrajince do daljnjega, i to besplatno, no pita se može li ga država poštedjeti barem plaćanja turističke takse i drugih davanja

Mnogi se pitaju mogu li se očekivati kakve naknade za one koji ukrajinskim izbjeglicama osiguraju smještaj, kao što je to slučaj u Poljskoj. Zanima to i vlasnike smještaja na obali, koji su već prije nekoliko tjedana nesebično primili ukrajinske izbjeglice. Većina ih je reagirala ljudski ne razmišljajući koliko bi rat mogao potrajati te su otvorili i srce i vrata svojih praznih apartmana, neki su nove podstanare primili bez ijedne kune naknade, a neki su dogovorili i primjerenu cijenu i to, kako tvrde, na inzistiranje Ukrajinaca, prenosi RTL.

”U ovom trenutku i dalje apeliramo na solidarnost i zahvalni smo svim građanima koji su ponudili svoje nekretnine dobrovoljno. Također, radi se na definiranju prava i obveza između davatelja i korisnika te je u tom pogledu otvoreno nekoliko različitih mogućnosti sufinanciranja, o kojima će javnost biti pravovremeno obaviještena. U tijeku su rasprave na međuresornoj skupini te na operativnim razinama kako bi se definirala navedena pitanja”, kazao je ministar Božinović prije nekoliko dana,

U prvom valu pristigli su oni bolje platežne moći i spremno su izdvojili za svoj smještaj, ali kako razorni rat u Ukrajini odmiče, stiže sve više socijalno ugroženih i onih željnih radnih mjesta, piše Slobodna Dalmacija.

''Jednoj obitelji ponudila sam odmah jedan veći apartman, oni su zahtijevali da plate i dogovorili smo cijenu. Nisam uopće razmišljala o predstojećoj sezoni jer i sama sam u vrijeme našeg rata bila izbjeglica. Ipak, ako turisti počnu dolaziti, planiram Ukrajincima ponuditi jedan manji apartman. Zasad im iz Crvenog križa stižu obroci, ali ljudi će svakako potražiti zaposlenje'', ispričala je iznajmljivačica sa zadarskog područja.

Jedan vlasnik apartmana voljan je ostaviti Ukrajince do daljnjega, i to besplatno, no  pita se može li ga država poštedjeti barem plaćanja turističke takse i drugih davanja, ako već nema nikakve naknade za najamninu. On je udomio majku i baku s troje djece od kojih je dvoje već krenulo u obližnju školu. Majka traži posao kako bi osigurala koliko-toliko dostojanstven život sebi i obitelji za vrijeme izbjeglištva, no pronaći posao i nije toliko lako.

Ima i onih koji su isprva ustupili smještaj, ali bi ga sada kada se primiče sezona rado otkazali, s obzirom na to da im je “afitavanje” neophodan izvor prihoda, pa se raspituju kamo će uputiti izbjeglice.

''Sigurno tim ljudima treba naći zamjenski smještaj, ali mi ćemo obavijestiti javnost kada dogovorimo gdje bi to bilo. O eventualnim naknadama za stanodavce nemam informacija'', izjavio je Damir Gabrić, šef Stožera civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije.

Napomenuo je kako je trenutno u toj županiji registrirano 1193 izbjeglica iz Ukrajine, ali jasno da ih ima i više po raznim privatnim smještajima. Na punktu Crvenog križa u Splitu oni mogu dobiti sve informacije o prijavi boravka, odnosno socijalnom i zdravstvenom osiguranju.

Neki smatraju da se u slučaju većeg priljeva izbjeglica ne bi smjeli biti moteli ili pak hoteli, kao što se to dogodilo u vrijeme Domovinskog rata. Takvi se objekti godinama kasnije nisu oporavili, a danas se hrvatska ekonomija velikim dijelom temelji na turizmu.

''Nekolicina naših partnera ponudila je smještaj obiteljima iz Ukrajine, ali s tim da im jamče boravak do početka sezone. Većina ima buking već od 1. travnja, s obzirom na to da su to objekti za goste više platežne moći, u pravilu luksuzne vile. Nekolicina ih je primila izbjeglice koji su svjesni da im je to privremeni smještaj', kazao je Dario Šarić iz splitske agencije Vip Holiday Booker.

Šarić smatra da bi država mogla nadoknaditi trošak smještaja, ali vjerojatnije će to biti češći slučaj na kontinentu nego na obali.  Na internetskoj stranici Vlade pozivaju se građani koji nude privatni smještaj za raseljene osobe iz Ukrajine da svoje ponude dostave na adresu e-pošte rcz.zbrinjavanje@mup.hr