Biznis

podaci za listopad

Koliko zarađuju Hrvati? 136.000 radnika prima ispod 3.854 neto

Koliko zarađuju Hrvati? 136.000 radnika prima ispod 3.854 neto

Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u listopadu bila je 7108 kuna. U godinu dana neto plaće porasle su 361 kn, no u odnosu na prethodni mjesec lagano su pale, za deset kuna, piše u nedjelju Večernji list.

Polovica zaposlenih, oko 684 tisuće, ali bez 202 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, zarađuje manje od 6017 kn. Plaće su u posljednjih godinu dana nominalno porasle nešto više od pet posto, ali zbog inflacije realno su u plusu samo 2%.

Kad je riječ o djelatnostima, najveći rast plaća na godišnjoj razini od nepunih 9 posto ovog puta imaju dva sektora iz gospodarstva, i to ugostiteljstvo i turizam te IT sektor koji uz rast plaća bilježi i najveći porast zaposlenosti.

Najmanje povećanje plaća (2,6%) bilježe ostale uslužne djelatnosti s otprilike 22 tisuće zaposlenih. U javnom je sektoru najveći skok plaća zabilježen u zdravstvu, 6,5%, s tim što zaposleni u bolnicama imaju u prosjeku oko 9600 neto, a ostale djelatnosti zdravstvene zaštite oko 8500 kuna neto plaće. U socijalnoj skrbi prosječna je plaća oko 6100 kuna. Kad je o obrazovanju riječ, u vrtićima je prosječna plaća oko 6200 kn, osnovnim školama oko 7800 kn, srednjim školama oko 7900 kn, a na fakultetima blizu 11 tisuća kuna. Državna uprava ima prosječne plaće nešto ispod 8200 kuna!

Deset posto zaposlenih s najnižim plaćama, bez obrta, zarađuje manje od 3854 kn neto, a u toj je skupini oko 136 tisuća zaposlenih. Isti broj najbolje plaćenih u državi zarađuje na mjesec više od 11.033 kn neto. Kretanje plaća ovisno je i o ponudi radne snage pa je sektor turizma i ugostiteljstva ove godine morao povećati plaće više od ostalih kako bi dobili radnike. Građevinski sektor je u velikom naletu i po zapošljavanju i po obujmu građevinskih aktivnosti, no plaće su im rasle sporije od prosjeka – oko 4 posto.

Prerađivačka je industrija povećala prosječne plaće u godini dana za stotinjak kuna, na 6572 kn. Najveća su prosječna primanja, oko 10.800 kn, u IT sektoru. Institut za javne financije objavio je istraživanje svog istraživača Josipa Franića i poljskog koautura Stanisława Cichockog koje pokazuje da svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj (27%) prima veće iznose plaće od onih koji su prijavljeni nadležnim institucijama, pri čemu više od polovine njih čini to na mjesečnoj bazi. Prema istraživanju provedenu u rujnu 2019. godine, svaki sedmi zaposlenik u EU ne bi imao ništa protiv namjernoga umanjenja porezne osnovice radi isplate dijela plaće nezakonitim putem.

Hrvatska se nalazi pri samome vrhu liste, sa 17,6% ispitanika koji bi pristali na isplatu manjih iznosa u gotovini te 7% onih koji bi prihvatili ponudu bez obzira na iznos. Spremnost za takve isplate najmanja je u Portugalu (svega 4%), a najviša u Nizozemskoj (25%). Ekonometrijska analiza anketnih podataka identificirala je nizak porezni moral, razmjerno niska primanja umirovljenika te manjak povjerenja u društvu kao temeljne odrednice ovakvih stavova. Autori zaključuju da posebno zabrinjava snažna potpora mladih ovakvoj strategiji umanjenja porezne obveze, što ukazuje na realnu opasnost njezina širenja, donosi Večernji list.


Reci što misliš!