Prema rezultatima poslovanja poduzetnika u 2020. godini, promatrano na razini županija, gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija – županija, što potkrepljuju podaci prezentirani u tablici.

Prvi po svim kriterijima prezentiranim u tablici, osim po ekonomičnosti poslovanja, poduzetnici su čije je sjedište u županiji Grad Zagreb (udio od 33,3% u broju poduzetnika, 38,9% u broju zaposlenih, 49,6% u ukupnim prihodima, 38,3% u izvozu i 58,1% u neto dobiti), čemu je najviše doprinio rezultat sljedećih društava: HEP d.d., PLIVA HRVATSKA d.o.o., Hrvatski Telekom d.d., HEP-Proizvodnja d.o.o., INA d.d., KONZUM plus d.o.o., SPAR Hrvatska d.o.o. i drugih.

Prema kriteriju neto dobiti slijede poduzetnici Zagrebačke, Osječko-baranjske, Varaždinske i Međimurske županije. Poduzetnici Grada Zagreba u 2020. godini ostvarili su manji konsolidirani rezultat – neto dobit, u odnosu na 2019. godinu, za 6,6 milijardi kuna, na što je utjecaj imalo društvo FORTENOVA GRUPA d.d. sa 1,3 milijarde kuna gubitka i INA d.d. sa 932,8 milijuna kuna gubitka. Poduzetnici Primorsko-goranske županije ostvarili su manju neto dobit za 850,6 milijuna kuna, na što su utjecali rezultati društva LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. (161,4 milijuna kuna gubitka), JADROLINIJE (135,6 milijuna kuna gubitka) i JADRAN d.d. (107,5 milijuna kuna gubitka).

Za razliku od 2019. godine kada su poduzetnici Zadarske, Šibensko-kninske, Istarske i Dubrovačko-neretvanske županije ostvarili pozitivan financijski rezultat, 2020. godinu završili su s neto gubitkom u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi kuna.

Na rezultat poduzetnika u navedenim županijama najviše su utjecali rezultati društava: ZADARKOMERC d.o.o. u stečaju (Zadar, gubitak od 130,0 milijuna kuna), SOLARIS d.d. (Šibenik, gubitak od 116,8 milijuna kuna), VALAMAR RIVIERA d.d. (Buići, gubitak od 308,5 milijuna kuna), ZRAČNA LUKA DUBROVNIK d.o.o. (Čilipi, gubitak od 135,7 milijuna kuna). Zadarska županija našla se na silaznom dijelu ljestvice, 13. mjestu od 22.

Prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja prvi su poduzetnici Sisačko-moslavačke županije, drugi su poduzetnici Krapinsko-zagorske, a treći su poduzetnici sa sjedištem u Međimurskoj županiji.

Izneseni prikaz poslovanja poduzetnika po županijama ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta