Biznis

naglasak na ninskom šokolu

Zadarska i Vukovarsko-srijemska županija kreću u projekt gradnje Centra za preradu mesa u Ninu

Zadarska i Vukovarsko-srijemska županija kreću u projekt gradnje Centra za preradu mesa u Ninu
Filip Brala/PIXSELL

Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija postigle su dogovor o iznimno vrijednom projektu kojim će se u Ninu otvoriti Centar za preradu mesa.

Naime, na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede dogovoreno je kako će Zadarska županija naručiti idejnu studiju, a Vukovarsko-srijemska s 50 posto sufinancirati troškove njezine izrade te provesti postupak jednostavne nabave za odabir izvoditelja studije.

Razgovorima na sastanku sudjelovali su ispred Zadarske županije pročelnik Odjela za poljoprivredu i ribarstvo Daniel Segarić, a ispred Vukovarsko- srijemske pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Andrija Matić. Sastanak je, pak, sazvan nakon više razgovora o zajedničkoj inicijativi dvaju županija koji su, međutim, brzo prešli u konkretne dogovore nakon prvih analiza o obostranoj koristi ovog centra. Suradnja dviju županija zamišljena je na način kako bi uzgajivači svinja iz naše županije mesom za sušenje opskrbljivali Centar za preradu mesa u Ninu, čime bi se dobili visokokvalitetni proizvodi za domaća i inozemna tržišta.

Pročelnik Matić naglašava kako konačno idejno rješenje i koncept suradnje izrađuje Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, te ističe: 

Ovim projektom potvrđen je nedvojbeni interes obje županije na koji način promišljati u razvijanju hrvatske poljoprivrede i ruralnog prostora kao i okupljanje neorganiziranih primarnih proizvođača u plasiranju poljoprivrednih proizvoda. Kolega iz Zadarske županije i ja dobro znamo kako su naši župani zagovornici spajanja 'zelene' i 'plave'  Hrvatske  pa smo i dali ovaj prijedlog za navedeni projekt. Naša suradnja se ogleda u sklonosti da se temeljem relevantnih studija donese odluka o izgradnji pršutane u jednakom suvlasničkom udjelu, s modelom zajedničkog korištenja i upravljanja. Prvi korak u realizaciji ove ideje je izrada idejne studije u okviru koje bi se provelo istraživanje tržišta prodaje, analizirale potencijalne lokacije za izgradnju pršutane, analizirale alternativne veličine kapaciteta pršutane te predložili modeli korištenja i upravljanja pršutanom, uz naglasak kako će se izraditi studija isplativosti s tehnološkim elaboratom, financijsko- ekonomskom analizom te analizom izvora financiranja. Cilj je doći do proizvodnje 5.000 sušenih komada što je dobro rješenje za 50-tak malih proizvođača  koji su zadovoljni  s ovim prijedlogom. I to je izvanredno! Na kraju, uvjereni smo kako će ovakav model s lakoćom zaživjeti jer sve pretpostavke postoje. A raste i svijest potrošača o dobrom, zdravom i vrijednom zalogaju. Možemo biti samodostatni u svakom smislu te riječi.

Ravnatelj zadarske županijske Agencije za ruralni razvoj AGRRA-e, Vladimir Kovačević, napominje kako je već potpisan i sporazum o izradi idejne studije, po kojemu se obje županije obvezuju financirati izradu Studije u iznosu do 30 tisuća kuna. Planirano je da korisnici usluga ove pršutane budu lokalni agroturizmi i lokalni ugostitelji koji trebaju vrhunske suhomesnate proizvode za obavljanje svoje djelatnosti te lokalno stanovništvo za njegovu potrošnju. 

Grad Nin od početka podržava ovaj projekt a gradonačelnik Emil Ćurko ističe kako će ovaj projekt pomoći i slavonskim uzgajivačima svinjetine u plasmanu njihovih proizvoda, a istovremeno bi se omogućila dugo iščekivana komercijalna proizvodnja suhomesnatog proizvoda „ninskog šokola“, koji je zauzeo važno mjesto u gastronomiji zadarske regije. 

Planirana je izgradnja proizvodnog pogona i sušare te prezentacijskog i prodajnog mjesta na području grada Nina u kojima bi se koristila isključivo domaća svinjetina s područja Vukovarsko-srijemske županije. U istim sušarama i pogonima će i građani moći, a sukladno važećim propisima, sušiti svoje proizvode te biti sigurni kako im je meso kontrolirano i da je proizvod zdravstveno ispravan. Unutar istog pogona bit će moguće proizvoditi i sušiti više suhomesnatih proizvoda od svinjetine, ali naglasak se stavlja na jedinstven autohtoni gastronomski suhomesnati proizvod koji se tradicionalno proizvodi u Ninu te susjednim mjestima i općinama. Ono što želim napomenuti, izuzetno mi je drago da na ovom projektu surađujemo s Vukovarsko-srijemskom županijom, ne samo zbog toga što imaju jako kvalitetno meso koje će nam slati za preradu, već i zato što ćemo na ovaj način pomoći njihovim poljoprivrednicima“, objašnjava Ćurko.

Inače, „ninski šokol“ ili u narodu znano kao šoko, suhomesnati je proizvod koji se dobiva od mesa svinjske vratine, a tretira se slično kao i pršut. Prvo treba tri do sedam dana ležati u čistoj morskoj soli, zatim se stavlja u kuhano crno vino, nakon čega se meso obloži s nekoliko mirodija, paprom, muškatnim oraščićem i klinčićem. Tako pripremljeno meso stavlja se u posebno pripremljen ovitak i vezuje špagom. Zatim se stavlja par dana na dim i onda na vjetar, točnije, buru. Nakon nekoliko mjeseci sušenja, šokol je spreman za degustaciju. Začetci ove delikatese sežu sve do 17. stoljeća, a 2003. godine Turistička zajednica grada Nina krenula je s „Ninskom šokolijadom“, svojevrsnom manifestacijom kojim se želi promovirati ovaj jedinstveni gastronomski proizvod.

Kako je u planu navedeni proizvod plasirati i na inozemno tržište, pročelnik Matić je istaknuo: 

Na naše marketinške promidžbe s delicijama od crne slavonske svinje, kad smo naglasili kako je sve GMO free, antibiotik free, hormoni free, te antistres pripravci free, reakcije su bile izvanredne! Ljudi žele biti, da se malo našalim, 'zdravi i debeli'. Turizam na Jadranu pokazao je kako stranci s oduševljenjem jedu naše proizvode, a istraživanje je potvrdilo kako su tome najskloniji Nijemci, Austrijanci, Talijani …a baš ti kupci su nam bliski i blizu. Naravno, na nama je da nađemo načina kako im to ponuditi. Župani slavonskih županija su kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, potvrdili su kako im je zračna luka 'Klisa' kod Osijeka strateški projekt i on će u narednom vremenu omogućiti brzu i sigurnu dostavu do bilo kojega tržišta u okruženju. Treba stvoriti dobar proizvod, sve drugo je lako. A šokol je odličan proizvod!


Reci što misliš!