Cijena zlata od početka mjeseca raste praktički bez prestanka i sada je približno 8,5% iznad razine s početka veljače. U medijima se kao razlog naglog rasta cijene žutog plemenitog metala navodi strah od koronavirusa, tj. od usporavanja globalnog gospodarskog rasta uzrokovanog karantenama zbog djelovanja tog virusa.

No, sličnih virusnih epidemija je bilo i prije (SARS, ptičja gripa, svinjska gripa, ebola itd.) i nijedna od njih nije uzrokovala globalnu recesiju. Sudionici na tržištu zlata i ostalim financijskim tržištima su jako dobro svjesni te činjenice, stoga se postavlja pitanje postoji li neki drugi (važniji) razlog rasta cijene zlata?

Analitičari BankeZlata.com smatraju da je uzrok rasta cijene zlata mnogo dublji, a koronavirus je samo događaj koji je ubrzao rast. Pravi razlog su ekstremno niske kamatne stope u većini razvijenih svjetskih gospodarstava.

Sudeći po najavama vodećih svjetskih centralnih bankara, kamatne stope će još godinama ostati niske, a u međuvremenu bi mogle dodatno pasti. U situaciji u kojoj trećina europskih i japanskih državnih obveznica donosi negativnu kamatnu stopu, vijest o daljnjem padu je obeshrabrila i najoptimističnije ulagače u obveznice.

U normalnim situacijama bi kapital koji napušta obveznice išao u dionice, koje su u dobrim vremenima isplativa investicija. No sada smo u situaciji u kojoj su dionice po mnogim parametrima precijenjene. Naime, američke dionice su u posljednjih godinu dana u prosjeku porasle 19% i nalaze se na najvišim razinama u povijesti. To ne bi bilo ništa čudno da su i profitabilnost tih kompanija raste sukladno porastu cijena dionica.

No, ako se izuzme pet velikih tehnoloških divova (Facebook, Amazon, Apple, Microsoft i Google), preostalih 495 kompanija u sastavu SP500 indeksa trenutno ne ostvaruje profit veći nego prošle godine u isto vrijeme. Dakle, može se reći da rast cijena većine dionica nema pokriće.

Na temelju toga sve više analitičara upozorava da bi uskoro moglo doći do većeg pada cijena dionica, a kada dionice padaju, cijena zlata tradicionalno raste. Naime, upravo pad dionica ukazuje na gospodarske probleme, a u takvim situacijama mnogi investitori preferiraju sigurnost koju zlato kao investicija pruža.

Dakle, koronavirus je samo povod za trenutni pojačani interes za kupnju zlata, no čak i da nije došlo do te epidemije, bilo bi samo pitanje vremena kada bi neki drugi događaj uznemirio investitore i doveo do rasta cijene zlata kao sigurne investicije u nesigurnim vremenima.

Sve to znači da će eventualni pad cijene zlata koji bi mogao uslijediti nakon cijelog mjeseca neprekidnog rasta vjerojatno biti plitak i kratkotrajan. U prijevodu, oni koji već mjesecima čekaju da cijena padne da bi uložili u zlato, značajniji pad (npr. 10%) vjerojatno neće dočekati.

No za one koji razmišljaju dugoročno (na barem nekoliko godina) i dalje nije kasno. Cijena zlata za pet do deset godina lako može biti dvostruko viša nego je sada, a nelogično bi bilo propustiti takav rast zbog čekanja nekoliko posto niže cijene.

Napomene:

1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
2. Tekstovi na BankaZlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.