Iako je sudbina projekta Vrata Zadra i dalje neizvjesna, arhitekt Nikola Bašić poručuje kako se ipak „nešto događa“. No, kako kaže, sve to ide iznimno sporo, a svaka inicijativa nailazi na slojeve različitih mišljenja, raspoloženja i interesa. U velikom intervjuu za portal egradnja.hr, Bašić je progovorio o jednom od najambicioznijih urbanističkih projekata u suvremenom Zadru.
„Nešto se događa, ali to ide jako sporo. Postoje različita mišljenja i raspoloženja u široj i političkoj javnosti oko sudbine tog projekta. Na ta se mišljenja uvijek nadovezuje jedan kontinuirani, ponekad, a u pravilu prikriveni interes da se taj prostor komercijalizira“, kazao je Bašić.
Prema njegovim riječima, oni koji žele komercijalnu eksploataciju prostora to rijetko javno priznaju, jer bi takav stav naišao na snažan otpor građana. „Mislim da je u svijesti građana Zadra prevladala činjenica da se radi o prostoru koji mora biti iskorišten za nedostajuće javne funkcije grada“, dodaje arhitekt za egradnju.hr
Prvo garaža
Projekt Vrata Zadra obuhvaća područje Ravnice i utvrde Forte, a po zamisli Nikole Bašića trebao bi predstavljati novu urbanu točku prepoznavanja grada. Riječ je o konceptu koji predviđa rekonstrukciju kanala Foša kako bi Poluotok ponovno postao otok, uz izgradnju niza javnih i kulturnih sadržaja: kongresne i koncertne dvorane, kazališta, muzeja košarke, hotela, te velike podzemne garaže s više od tisuću parkirnih mjesta.
Nedavno je gradonačelnik Šime Erlić ponovno u javnosti spominjao izgradnju garaže na Ravnicama na neuređenom parkiralištu čija se realizacija do sada nije dogodila zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa.
Iako je riječ o projektu koji bi značajno promijenio lice grada, Bašić ističe kako je upravo njegova javna komponenta – a ne komercijalna – ono što mu daje opravdanje. „Grad Zadar je sretan što ima prostorni rezervoar u kojem može realizirati sadržaje koji po prirodi pripadaju središtu grada, a ne periferiji. Svejedno, projekt ide malo naprijed pa tri koraka natrag. U biti, do sada se ništa značajno nije dogodilo“, kaže Bašić.
Dodaje i da ono što se ipak dogodilo – nije malo: zahvaljujući samoj ideji projekta spriječeno je da se taj prostor pretvori u još jednu komercijalnu zonu. „To bi bila sto posto komercijalna nekretninska priča. Ja sam tu o-ho-ho godina i znam koliko je bilo podzemnih diverzija upravo na programski koncept“, kaže arhitekt, koji ne skriva da ga je obrana tog koncepta stajala brojnih gorkih trenutaka.
„Rušenje vjerodostojnosti projekta značilo bi rušenje i mog arhitektonskog integriteta. Taj je projekt kontaminiran od strane onih snaga koje nisu željele njegov uspjeh jer u njemu nisu mogle realizirati svoje poduzetničke aspiracije. Nemam ništa protiv poduzetništva, na kraju krajeva, ne bih imao što raditi da nije poduzetnika“, naglašava Bašić.
Projekt koji traje dulje od desetljeća
Ideja Vrata Zadra datira još iz 2008. godine, kada je predstavljena prva verzija projekta. Tijekom godina, plan je doživio više izmjena i faza – posljednja ažurirana verzija podijeljena je u sedam razvojnih etapa. No, unatoč arhitektonskoj spremnosti i političkim najavama, realizacija nikada nije započela.
U 2025. godini projekt je ponovno dobio na važnosti kada ga je Vlada Republike Hrvatske uvrstila među 32 nekretnine od strateškog značaja za državu. Ipak, taj potez zasad nije doveo do konkretnih radova na terenu. Još uvijek se čeka dovršetak konzervatorskih podloga i donošenje urbanističkog plana uređenja, bez kojih nije moguće započeti gradnju.
