Ugostiteljski promet u Hrvatskoj ni ove godine neće pratiti poraste ukupnog turizma, kao ni prethodne dvije, pa je za tu struku važno da se, osim smanjenja stope PDV-a, donesu i druge mjere za bolje poslovanje, kaže Vedran Jakominić, predstavnik Koordinacije ugostitelja Hrvatske.

"Ako se želi kvalitetan i održiv razvoj ugostiteljske struke i da Hrvatska postane prepoznatom i boljom gastro destinacijom, nužne su nove mjere za bolje uvjete rada i poslovanje u toj struci, i na tome će Koordinacija ustrajati u svojim zahtjevima", kaže Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Primorsko-goranske županije.

Ističe da je ugostiteljima stalo da se njihove poruke u javnosti dobro razumiju jer, kaže, "mi nismo nikakvi ni pučisti ni anarhisti, nego ljudi koji stoje iza svog posla i struke te argumentima želimo pokazati u kakvom je stanju taj segment kao sastavni dio turističke ponude".

Iako smatra da ni ugostiteljstvo, kao i neke druge djelatnosti, nije pošteđeno problematičnih poslovnih modela i prakse, ipak tvrdi da se većina, oko 90 posto ugostitelja, pošteno bavi tim poslom i 'krvavo zarađuju' svoju plaću, što se odnosi i na zaposlene i na vlasnike objekata.

"Smanjenjem PDV-a na 13 posto, što je jedan od najvažnijih ciljeva Koordinacije ugostitelja Hrvatske, omogućit će se rast plaća radnicima u ugostiteljstvu i ulaganje u kvalitetu namirnica, prvenstveno kroz suradnju s lokalnim proizvođačima i obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima", naglašava Jakominić.

Fiskalizacija postavila jednake uvjete poslovanja

Za veliki postotak onih koji rade pošteno smatra da je sigurno pridonijela i fiskalizacija, koja je, po njegovoj ocjeni, postavila jednake uvjete poslovanja za sve i uzrokovala da je ugostiteljstvo sada jedna od čišćih struka, koja izdaje račune, pa i na plažnim manjim objektima, kioscima, kao i u restoranima, kafićima, barovima, klubovima i drugdje.

"Ako u javnosti viču da su ugostitelji kriminalci, da ljude plaćaju ovako, onako i nikako, da rade loše i imaju problema, a to se čuje često, i mi ugostitelji to znamo, onda možemo samo reći nemojte ići u one objekte za koje znate da posluju nezakonito, tržište će regulirati njihov opstanak, a država i inspekcija bi se trebale pozabaviti tim problemima", poručuje Jakominić, dodajući da se u ugostiteljstvu nitko ne 'igra' svojim poslovima ako ima drugog izbora, primjerice zatvarati jednu i otvarati drugu tvrtku zbog poreza i sličnog.

I toga je bilo, ali prije dvije godine, jer su neki ugostitelji, kada je stopa PDV-a povećana na 25 posto, u određenoj panici radili i takve, za njih, 'vatrogasne mjere', pogotovo što su za prilagodbu za tu novu veću stopu od izglasavanja u Saboru (4. prosinca 2016.) do stupanja na snagu (1. siječnja 2017.) imali doslovce samo tri tjedna vremena.

Za mnoge je to bio šok, od kojih se neki nisu nikada ni oporavili, i to nije bila niti je danas pravedna tržišna utakmica, te zadnje dvije-tri godine ugostitelji praktički rade na rubu opstanka, i to ne samo u kontinentalnom dijelu zemlje, gdje je promet manji, ali cjelogodišnji, nego i na Jadranu, gdje se ostvaruju velike brojke prometa, ali samo sezonski, u par mjeseci godišnje, a poslije ništa.

"Pripremamo u suradnji s pravnicima i drugim stručnjacima nove pokazatelje i prometa i stanja struke ugostiteljstva, koje ćemo kada budu gotovi predstaviti javnosti, a koji idu za tim da pokažu ne samo važnost te struke za turizam i gospodarstvo, nego i da na neki način demistificiraju odnos i stručne i opće javnosti prema toj struci. Primjerice, nije baš točno da ugostitelji na Jadranu rade i žive puno bolje od onih u kontinentalnom dijelu zemlje, koji imaju manji promet, manje ukupne brojke i cijene, jer je i potražnja manja, ali kada se sve zbroji, troškovi, nabava, plaće, uvjeti i drugo, ne može se pričati o nikakvim bogaćenjima na Jadranu, jer toga jednostavno u toj struci nema, pogotovo ne na brzinu", kaže Jakominić.

Žale pritom što ih, iako su puno puta tražili sastanke s ministrima turizma i financija od kada se stopa PDV-a povećala, nisu primili niti su se sreli s njima, nego s njihovim izaslanicima, te se sada nadaju da je stvarno realno očekivanje i konačno vrijeme da se stopa PDV-a smanji na 13 posto, koliko je i za smještaj s pansionom u turizmu.

Oko toga su zahtjeve već predali u Vladu i zadnjih mjesec-dva nastupaju u medijima, a u svemu im je drago što su im se, kako kaže, pridružili i sindikati i što slične zahtjeve imaju i iz Hrvatske udruge turizma (HUT) i Hrvatske obrtničke komore (HOK), iako su po Koordinaciji ugostitelja, i HOK i HGK i prije trebali biti glasniji oko toga.

Bez stimulativnih mjera, Hrvatska ne može postati bolja gastro destinacija

"Nije tu samo riječ o PDV-u, koji je važan i bitan i za ulaganja, i za zapošljavanje, i za povećanja plaće, i za konkurentnost na Mediteranu i Europi, ali jednako su nam bitni i uvjeti rada i rasterećenje rada, kao i obrazovanje, jer jedino s time možemo održati struku i napredovati u smjeru veće kvalitete. Bez takvih poteza državne vlasti i uz postojeće 'zgusnute' zakone, mnoštvo pravilnika, razne administrativne prepreke i još pravila na lokalnim razinama ugostiteljstvo u Hrvatskoj neće moći više postići nego do sada", upozorava Jakominić.

Naglašava i da se bez takvih jačih državnih, ali i mjera vlasti na lokalnim razinama, Hrvatska neće moći svrstati među bolje gastro, 'food' i slične destinacije, iako to po svemu što ima u tradiciji i ponudi zaslužuje.

"Sigurno je da tek oko 5 posto ugostitelja radi prvoklasnu i autentičnu ugostiteljsku ponudu, posebice u segmentu restorana. To su oni koji kupuju domaće, na OPG-ovima, kod ribara i drugih, koji nude kvalitetno, makar bili zbog toga i u minusu, jer žele održati posao i imidž. To žele i mnogi drugi, ali jednostavno ne ide, jer su svi sustavi u zemlji posloženi tako kao da idu protiv ugostitelja. Mnogi to ne razumiju i misle da je nama divno i da zarađujemo velike novce s velikim cijenama, no svatko tko se bavi tim poslom zna o čemu govorim i zbog navedenih problema mnogi i odustaju", uvjeren je Jakominić.

Zbog opterećenja poslovanja nije čudno da primjerice neki dobri restorani na Jadranu, u Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj zatvaraju vrata nakon godinu-dvije rada, unatoč tome što su bili stalno puni, jer održavanje takvog intenziteta posla u ovoj zemlji više godina za redom je prosto nemoguće uz postojeće zakonske regulative.

Iznosi i podatak da je samo u ugostiteljstvu izravno zaposleno u Hrvatskoj oko 108 tisuća ljudi, što je gotovo polovica od ukupno zaposlenih (stalno i sezonski) u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti, i dovoljno pokazuje važnost tog segmenta, a dodaje i da je Koordinacija ugostitelja Hrvatske neformalno tijelo koje zastupa i povezuje razne udruge ugostitelja iz cijele zemlje, ali i sve druge zainteresirane za održiv razvoj ugostiteljske struke, što uključuje i poboljšanje uvjeta rada i investiranja, nižu stopu PDV-a, povećanje kvalitete ponude i usluga, zapošljavanje kvalitetnog stručnog kadra, obrazovanje za struku i drugo.