Središnje udruženje njemačkih obrtnika tvrdi da će samo u idućih pet godina oko 125.000 postojećih zanatskih tvrtki hitno tražiti nasljednike. Istovremeno, sve češće će oni koji su se odlučili za obrtničko zanimanje ostvarivati podjednaku ili bolju zaradu od onih s fakultetskim diplomama.
Pia Dobelke ima 24 godine i već je mlađa šefica u firmi za
proizvodnju sanitarne opreme i opreme za grijanje u gradiću
Troisdorf kod Kölna. Zapošljava 33 ljudi. “Firmi je potrebno još
10-ak radnika kako bi brže odradili sve primljene narudžbe”,
otkriva Dobelke.
No slična je situacija u mnogim poduzećima u Njemačkoj. Problem
je posebice izražen u sektoru obrtništva.
Primjer toga se održava u broju zaposlenih u tom sektoru. Naime,
njemačka agencija za rad otkriva da je pet posto više stanovnika
Njemačke koji plaćaju doprinose, dok je istvoremeno broj
zaposlenih obrtnika – opao.
Situacija se promijenila
Dugo vremena je zbog specifičnosti njemačkog obrazovnog sustava
otprilike jednak broj mladih bio na studiju i izučavao neki
zanat. No u proteklih desetak godina uočava se kontinuirani
porast broja studentica i studenata, a istovremeno opada broj
mladih pripravnica i pripravnika, odnosno mladih zainteresiranih
za obrtnička zanimanja. Trenutno je u toj zemlji otprilike
dvostruko a više onih koji studiraju nego onih koji uče neki
obrt, prenosi DW.
I Dobelke je maturirala, no onda se odlučila baviti zanatom. U
okviru posebnog programa, takozvanog “trialnog obrazovanja”
položila je majstorski ispit, a uz to je i završila diplomski
studij (bachelor) ekonomije.
Škola u kojoj je maturirala pozvala ju je da aktualne učenike
savjetuje po pitanju odabira zanimanja, odnosno karijernih šansi
u obrtništvu. Na taj dan škola je organizirala brojna predavanja,
o brojnim zanimanjima. Učenici su se trebali prijaviti za svako
od tih predavanja. Ali nitko nije htio čuti predavanje o
zanatskoj branši, zbog čega je predavanje moralo biti otkazano.
Bitan užitak u radu
Na Institutu za obrazovanje i istraživanje zanimanja redovito se
učenike ispituje o njihovim preferencijama po pitanju izbora
budućeg zanimanja. Rezultat istraživanja se svodi na to da je
mladima primarno važno da uživaju u poslu, da je radno okruženje
zdravo, te da ta aktivnost uključuje što je moguće manje fizičkog
rada.
Redakcija emisije Plusminus (koju emitira javni servis ARD) je u
okviru jedne spontane ankete među studentima TH Köln (Visoka
škola primijenjenih znanosti) došla do zaključka da je mnogim
mladim ljudima koji polažu maturu bilo jasno: “Ako se već
maturira, onda se ide studirati.” Pa i zbog toga što se s
fakultetom ima bolje šanse na tržištu rada, odnosno da je moguće
i više zaraditi.
Porasla plaće zanatlija
Jedan kolega Pie Dobelke na to reagira spontano: on kaže da mu
posao pričinjava zadovoljstvo, da je fizička aktivnost naravno
sastavni dio posla, ali i da su uređaji sve manji, tako da udio
fizičkog rada znatno opada, kako raste udio posla koji obavljaju
strojevi. Posebno naglašava da su zbog manjka radne snage solidno
porasle i plaće u obrtničkoj branši.
On si, kako kaže, može priuštiti vlastitu kuću, iako je “tek”
pomoćnik majstora u svojoj firmi.
No, istina je i da u nekim zanimanjima u određenim sektorima ima
i puno fizičkog rada, a i niskih plaća. Silke Anger iz IAB-a
pritom izričito napominje da itekako postoje određena obrtnička
zanimanja u kojima se zarađuje podjednako, ili čak bolje nego u
zanimanjima za koja je potrebna fakultetska diploma.
Institut za primijenjena ekonomska istraživanja (IAW) je već
tijekom 2020. godine analizirao podatke praktički svih
zaposlenica i zaposlenika u Njemačkoj. Ishod istraživanja: oni
ljudi koji su završili zanat i stekli titulu tehničara ili
majstora, u prosjeku su imali slična primanja kao prosjek svih
onih koji su studirali.
Plaće i više zanatlijama
Robert Mülleneisen je nakon mature počeo studirati biokemiju, bio
je dobar u laboratoriju, ali mu je teorija pričinjavala muke.
Kaže da se tada sjetio posla koji je ranije tijekom praznika imao
u jednoj obrtničkoj firmi, nakon čega je prekinuo studij, te
počeo izučavati zanat – za majstora koji izrađuje kamine.
Nakon što je položio ispit za pomoćnika majstora, u potpunosti se
fokusirao na sljedeći korak, te položio i majstorski ispit.
Danas ima 33 godine, svoju firmu, izložbeni prostor i petero
zaposlenika. Rijetko kad ga se može vidjeti na gradilištima,
isplaćuje si sličnu plaću kao što je primaju početnici nakon
završenog fakulteta. A jednom godišnje, ako firma dobro posluje,
si isplati i bonus.
S obzirom na to da posao trenutno dobro ide, odnosno da bi
njegovo poduzeće moglo nastaviti rasti, on se itekako nada da će
ubuduće biti u situaciji da zarađuje i još bolje.
Stotine tisuća firmi traže nasljednike
Središnje udruženje njemačkih obrtnika tvrdi da će samo u idućih
pet godina oko 125.000 postojećih zanatskih tvrtki hitno tražiti
nasljednike, osobe koje mogu nastaviti voditi firme.
Na pitanje kako si mladi ljudi uopće mogu financirati osnivanje
vlastitog poduzeća ili čak preuzimanje neke firme, Robert
Mülleneisen ima logičan odgovor: on je kao pomoćnik majstora,
odnosno s titulom majstora bio u stanju da ostavi određenu svotu
novca sa strane, a s 28 godina ga je Obrtnička komora savjetovala
po pitanju osnivanja vlastitog biznisa, odnosno poslovnog plana.
Kada je s tim konceptom otišao u banku, tamo su shvatili da se
radi o poslu u kojem se može dobro zaraditi te su mu dali kredit.
Kredit još uvijek doduše otplaćuje, ali oko toga nema problema. A
pred sobom ima i dobar motiv: neovisnost u vlastitoj firmi.