Projekt Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU kojim se s dvije i pol milijarde eura namjerava oživjeti pet slavonskih županija trebao bi dobiti svoj pandan na dalmatinsko-ličkom području. Spremno bi to dočekala Zadarska županija.

Prema neslužbenim informacijama, resor ministrice Gabrijele Žalac bi već ove godine trebao stvoriti preduvjete za veliki priljev europskog novca u četiri dalmatinske te u Ličko-senjsku županiju i to isključivo na području gospodarstva. 

Ako bi ideja gospodarskog oživljavanja Dalmacije i Like europskim novcem zaživjela, postoji niz projekata kojima bismo se mogli ukrcati na taj vlak, kaže županijski pročelnik za EU fondove, Lovro Jurišić:

Možda najizglednije u tom projektu je Vinski centar Stankovci koji zvuči dobro za gospodarstvo. Imamo također projekt sirane u Gračacu gdje imamo ogroman potencijal baš u tom sektoru i bilo bi ga šteta ne iskoristiti. I možda bih istaknuo Poljoprivredno-edukacijski centar u Zemuniku Donjem na kojem se isto već duže vremena radi.

Spomenute projekte trebalo bi okrupnjeti suradnjom s drugim županijama, a tada bi to svakako potaknulo Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova da se uključi u realizaciju financiranja takvih ideja. Takvi projekti bi svakako podignuli i Zadarsku županiju na nedavnoj ljestvici ugovorenih sredstava iz fondova Europske unije. Naime, s malo više od sedam tisuća kuna ugovorenih sredstava fondova EU po stanovniku zauzima 17. mjesto u 2017. i 2018. godini. Da je u izračun ušao projekt Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje koji je ugovoren krajem 2016., Jurišić navodi, popeli bismo se znatno više. Najbolje brojke u povlačenju sredstava u dvije minule godine ima Dubrovačko-neretvanska županija zbog zračne luke i Pelješkog mosta te hrvatski istok:

Imamo skok slavonskih županija, što je hvalevrijedan potez Ministastva regionalnog razvoja da spriječi negativan demografski trend i općenito negativne ekonomske pokazatelje na području Slavonije.

Ali bez obzira što spomenutu analizu treba uzeti s određenim ogradama, ostaje činjenica da poduzetnici mogu povući znatno više europskog novca, a priječi komplicirani birokratski sustav. Pravila su prestroga i previše je provjera, naglašava Jurišić. Problem je što se hrvatski projekti kontroliraju u cijelosti dok druge države provode kontrolu projekata na određenom uzorku. A stvari će se i dodatno usporiti jer će agencije koje vrše kontrolu imati još više posla:

Dosta korisnika griješi i onda ih oni moraju kazniti. Da ih ne bi kaznili uveli su pravilo: napravite dokumentaciju za javnu nabavu, konačnu verziju, i pošaljete, a onda tamo oni pregledavaju i kažu što sve valja i ne valja i onda oni to vrate Vama da to popravite i objavite.

Umjesto provjere čitavog projekta nadležni bi se trebali usmjeriti na nasumično kontroliranje pojedinog projekta na više razina. Time bi se uvelike ubrzalo dobivanje europskog novca za brojne projekte, zaključio je Jurišić.