Četiri austrijske banke, UniCredit, Addiko, Raiffeisen i Erste s njihovim hrvatskim podružnicama, pokrenule su pred arbitražnim sudom u Washingtonu proces protiv Hrvatske zbog konverzije kredita u švicarskim francima u eurske kredite.

Iako arbitraža traje već dvije godine, slučajevi nisu puno napredovali, a tportal doznaje da arbitražni sud provjera je li on uopće nadležan u ovom predmetu

U Raiffeisen banci kažu nam kako zbog nedavnih sudskih odluka i političkih dokumenata EU, arbitražni sud trenutno provjerava je li nadležan u ovom predmetu.

'Očekujemo da će sud tijekom ove godine donijeti odluku o nadležnosti. Ako sud utvrdi da je nadležan, provest će postupak', kažu nam u RBA. Pitali smo i ostale banke u kojoj je fazi arbitraža protiv Hrvatske, na što su nam iz Addiko i Erste banke poručili da ne komentiraju sudske/pravne postupke, dok iz Unicredita nismo dobili odgovore.

UniCredit je prvi pokrenuo arbitražu u rujnu 2016., godinu kasnije priključio se i Raiffeisen, dok su se Addiko i Erste u pravnu borbu uključili krajem 2017. i u tim slučajevima održana su tek prva zasjedanja arbitražnog suda, uz sporadično prilaganje memoranduma i pravnih mišljenja o slučaju.

U međuvremenu Sud Europske unije u slučaju mađarskog OTP-a i kredita u švicarcima presudio je da se nepošten karakter nejasne ugovorne odredbe, koja rizik promjene tečaja stavlja na korisnika kredita i koja nije odraz zakonske odredbe, može preispitivati pred sudom te uputio snažnu poruku bankama i nacionalnim sudovima. Odluka Suda EU-a jednako obvezuje druge nacionalne sudove pred kojima bi se moglo postaviti slično pitanje.

Goran Aleksić, saborski zastupnik SNAGA-e, kaže kako se država zapravo vrlo lako može braniti u ovom slučaju i to temeljem presuda hrvatskih sudova u slučaju franak, a koje su dokazale da su i valuta i kamate u tim kreditima bile nepoštene.

'Konverzija je bila opravdana. Sud EU-a rekao je svoje o tome, a što je najvažnije, banke inzistiraju na arbitraži koja je suprotna pravu EU-a. Jedina instanca na kojoj se trebaju rješavati sporovi unutar Unije su nacionalni sudovi, Sud EU-a i Europski sud za ljudska prava. Ovo što rade banke udar je na Europsku uniju', kaže nam Aleksić.

Aleksić kaže da banke zasad ne odustaju od arbitraža jer možda imaju kakav prostor za dogovor ili nagodbu s državom.

'Banke, i da dobiju arbitražu u Washingtonu, opet se ne mogu naplatiti u Europi jer bi morale potražiti zaštitu hrvatskih sudova. Opet bi morale na sud kod nas, a dodatni element je presuda Suda Europske unije', zaključuje Aleksić.

Slučaj švicarac još uvijek čeka epilog i na hrvatskom Vrhovnom sudu. Taj sud treba odlučiti o dvije revizije o pravu na preplaćene kamate nakon konverzije i ta će odluka odrediti buduću sudsku praksu. Odluka o ništetnosti valutne klauzule donesena je u lipnju prošle godine, kada je i potvrđena odluka o ništetnosti promjenjive kamatne stope.

Po presudi Vrhovnog suda, dužnici će doznati isplati li im se tužiti banke i ako su konvertirali kredite, a odluka se očekuje prije lipnja, kada nastupa zastara za potraživanje povrata preplaćenih kamata. 'Ako te odluke Vrhovnog suda budu pozitivne, banke u Hrvatskoj su definitivno kaput',poručio je Aleksić. Upitali smo četiri banke uključene u ovaj proces što očekuju od arbitraže, no do zaključenja teksta nismo primili nikakav odgovor, jedino su nam iz Addika poručili kako ne komentiraju pravne tj. sudske postupke.