U Hrvatskoj raste ukupna štednja građana. U bankama su pred kraj prošle godine na oročenim računima i računima po viđenju imali više od 200 milijardi kuna.

Viceguverner HNB-a Roman Šubić izjavio je da se 200 milijardi čini naizgled jako velika brojka. "Međutim tu trebamo znati da se tu radi i o sredstvima na tekućim transakcijskim računima i o sredstvima na štednim depozitima i o sredstvima na oročenim depozitima". 

Govoreći o štednji u državama EU-a Šubić je kazao da tradicionalno najveće iznose stope štednje imaju  Njemačka, Luksemburga, a države s juga Europe poput Španjolske, Portugala imaju stopu štednje tek 5%, 6%. "Nekakav okvir u kojem se mi nalazimo je, otprilike prosječni iznos štednje, kao što je na razini EU - oko 12%", kazao je. 

Na pitanje koliki broj ljudi štedi tih 200 milijardi kuna Šubić je kazao da se najveći dio sredstava građana u bankama odnosi na oročene depozite. "Od tih oročenih sredstava najveći dio se odnosi na sredstva koja su denominirana u eurima, i to je jedna od valuta u koju građani najviše vjeruju kad polažu sredstva u banke", kazao je.

Analitičar HGK Zvonimir Savić rekao je da štednja građana konstantno raste. "Naravno da je to povezano dijelom i s gospodarskim oporavkom zadnjih par godina, laganim oporavkom na tržištu rada". Polovica financijske imovine stanovnika RH nalazi se u depozitima.

"To je u stvari negdje na razini prosjeka EU. U EU je to dominantan oblik štednje. U državama EU-a depoziti su vrlo visoko u smislu udjela u ukupnoj financijskoj imovini građana, odnosno stanovnika. Nekakav prosjek eurozone je oko 44% financijske imovine koja se čuva u depozitima, bilo štednim, bilo oročenim. U Hrvatskoj je to otprilike 52%. Naravno da stanovnici višak štednje drže na nekim drugim instrumentima", dodao je.

Ne smatra da postoji veliki broj ljudi koji štedi ogromne iznose. "Kada se iznos depozita u bankama, odnosno kreditnim institucijama stavi u odnos s brojem ljudi, odnosno brojem stanovnika - ispada da prosječni stanovnik Hrvatske ima otprilike 45.600 štednje u smislu tekućih, žiro računa u kreditnim institucijama. To je samo jedan oblik štednje".

"Postoji velika razlika i u samim županijama. Najveći iznos depozita po stanovniku je u Istarskoj županiji. Iznosi preko 70-ak tisuća i čak je više nego u Gradu Zagrebu.

U nekim drugim županijama (Virovitička-podravska i Vukovarsko-srijemska) iznos je višestruko manji, blizu 20.000. Kad se gledaju depoziti u kreditnim institucijama po stanovniku, izrazito velik iznos imaju priobalne, jadranske županije, dakle njih sedam, u odnosu na kontinentalnu Hrvatsku", dodaje Savić.