Još je u kolovozu po statističkim pokazateljima turističkog prometa nadmašena cijela prošlogodišnja turistička sezona na otoku Viru, a rujan je samo potvrdio najuspješniju i rekordnu virsku turističku priču

Od siječnja do rujna Vir je ostvario 2.398.762 noćenja ili 28,7 posto više nego lani za isti period (1.864.077), a zabilježeno je i 154.536 turističkih dolazaka ili 24,8 posto više nego 2017. godine (123.802). Spomenuti rast turističkog prometa od 28,7 posto u noćenjima i 24,8 posto u dolascima, slobodno možemo kazati, bez ozbiljnije je konkurencije najveći u Republici Hrvatskoj. Druga i treća destinacija u kategoriji rasta noćenja imaju za 14,9 (Split) i 10,2 posto (Zagreb) bolje rezultate od prošlogodišnjih, dok su sa 17,3 posto i 11,6 posto rasta u dolascima Split i Labin najbolje hrvatske destinacije nakon otoka Vira. 

Dvoznamenkasti rast u noćenjima osim Vira, Splita i Zagreba među „top 50“ hrvatskih turističkih destinacija ne ostvaruje više nitko, a najbliži pratitelji velikoj ovogodišnjoj turističkoj trojci još su samo Omišalj (9,05 posto), Seget (8,69 posto) i Okrug (7,24 posto). Prema podacima sustava eVisitor koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja rujna ostvareno približno 100,8 milijuna noćenja, što daje porast od oko 4 posto u odnosu na podatke iz 2017. Virskih 28,7 posto rasta u noćenjima – kao daleko najbolji ovogodišnji rezultat u Hrvatskoj – zato treba smjestiti u kontekst prosječnog nacionalnog rasta i činjenice kako mnoge poznate destinacije iz „top 50“ bilježe minimalne poraste noćenja (Medulin 1,95 posto, Poreč 0,60, Crikvenica 0,48), ili čak minuse u odnosu na lanjski period (Baška Voda -4,42 posto, Funtana -1,33, Šibenik -0,97). Ista je stvar i s dolascima. 

U Hrvatskoj je od siječnja do kraja runa ostvareno 18 milijuna turističkih dolazaka, odnosno zaokruženo 6 posto više nego lani, pa rekordnih virskih 24,8 posto rasta naprosto strši u toj statistici. Kako drugi Split ima 17,3 posto rasta i treći Labin 11,6 posto, a to su uz otok Vir jedine destinacije s dvoznamenkastim rastom dolazaka domaćih i stranih gostiju, sve ostale su nešto iznad prosjeka (Rovinj 9,40 posto, Zagreb 8,74, Pula 7,85), oko prosjeka (Dubrovnik 7,03 posto, Nin 6,66, Krk 5,59) ili ispod prosjeka sa slabijim rezultatima od prošlogodišnjih (Novi Vinodolski -8,43 posto, Poreč -0,26, Novigrad u Istri -0,13). 

Rekordni rast noćenja i dolazaka od početka siječnja zadržao je Vir na 6. mjestu najuspješnijih hrvatskih turističkih odredišta u 2018. godini, s realnim šansama da se do kraja ove turističke godine s trenutno petim Umagom (2.621.945 noćenja), sedmim Splitom (2.311.997) i osmim Malim Lošinjem (2.300.988) ravnopravno bori za „top 5“. Najuspješniji Rovinj (3.856.791), Dubrovnik (3.647.949), Poreč (3.266.425) i Medulin (2.781.307) zasad se čine nedodirljivima kao velika četvorka u 2018. godini. U obzir možda treba uzeti i Zagreb kao trenutno 12. destinaciju s 1.897.065 ostvarenih noćenja, ali s tek nadolazećim mjesecima u kojima je glavni grad Hrvatske s famoznim „Adventom u Zagrebu“ tradicionalno najjači, a to su studeni i prosinac.  

Još je u nečemu Vir najjača hrvatska turistička destinacija, a to su prosječna noćenja na destinaciji. U prvih devet mjeseci 2018. Vir je imao 15,52 noćenja po dolasku stranih i domaćih gostiju (lani 15,07), što ga izdvaja od svih ostalih turističkih odredišta na Jadranu i kontinentu kao izrazitu obiteljsku destinaciju. Primjerice, druga i treća najbolja destinacija u ovoj kategoriji, obje na otoku Krku, bilježe 11,68 (Dobrinj) i 9,96 (Malinska-Dubašnica) prosječnih noćenja, a one koje slijede uglavnom su destinacije iz donjeg dijela hrvatskih „top 50“: Rogoznica (9,01), Pakoštane (8,94), Tisno (8,60), Cres (8,44), Nin (8,43) itd. U igri velikih brojki destinacija s više od 1,7 milijuna noćenja, uglavnom govorimo o city break turističkim odredištima: Zagreb (1,78), Split (2,99), Dubrovnik (3,31) i Zadar (3,76). No izvan toga su elitne destinacije poput Medulina (6,75), Poreča (6,25), Crikvenice (6,22) ili Rovinja (5,95), koje su se uspjele othrvati (pre)velikoj navali turista bez dužeg zadržavanja, a time i bez potrošnje, uživanja i upoznavanja destinacije. 

Evo sada i analize podataka virskog turizma izraženog noćenjima i dolascima; od gotovo 2,4 milijuna ostvarenih noćenja domaći su ostvarili 1.258.480 (52,4 posto i rast 28,7 posto u odnosu na isti lanjski period), a stranci 1.140.282 (47,6 posto i rast 28,7 posto). Najviše su noćili Slovenci (269.899) s rastom 35,4 posto, potom Nijemci (225.522) s rastom 29,9 posto i Mađari (176.870) s rastom 33,8 posto. Slovaci su kao četvrto emitivno virsko tržište imali 106.917 noćenja, a slijede Česi (92.471), Poljaci (65.983), Austrijanci (62.322), Bosanci i Hercegovci (62.058), Šveđani (11.711) i Švicarci (10.579). Belgijancima s manjim brojkama noćenja (197,5 posto) te Šveđanima (63,3 posto) i Norvežanima (57,8 posto) s nešto većim statistikama, pripada najveći porast noćenja u 2018. godini, dok su manje u odnosu na lani noćili Rusi (-20,89 posto) i Francuzi (-5,73 posto). 

Izrazito više turističkih dolazaka ostvarili su strani gosti, i to 112.647 (72,9 posto uz rast dolazaka od 24 posto), dok su domaći imali 41.889 dolazaka (27,1 posto udjela s rastom 27,1 posto). Najviše dolazaka bilježimo kod Mađara (23.504 uz rast 34,1 posto), Slovenaca (18.226 s rastom 21,6 posto) i Nijemaca (17.967 s rastom 22,7 posto). Potom idu Slovaci (12.811), Česi (10.200), Bosanci i Hercegovci (8.895), Poljaci (7.825), Austrijanci (5.456), Talijani (1.100) i Šveđani (839). Kao i u slučaju noćenja, najveći porast u dolascima pripada Šveđanima (51,2 posto) i Norvežanima (51 posto), odnosno Belgijancima (135,8 posto) i Amerikancima (87,6 posto) ako u obzir uzmemo i zemlje iz kojih dolazi manji broj turista, a od ove godine primjetan je i rast Ukrajinaca (43,1 posto).  

U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU 60,9 POSTO OD SVIH DOLAZAKA U 2018. GODINI

Statistički pokazatelji virskog turizma govore i o porastu komercijalnog turizma za razdoblje od siječnja do rujna, i to za 19,7 posto u noćenjima i 20,9 posto u dolascima. U tom razdoblju na otoku je u kategoriji komercijalnog smještaja noćilo 723.142 domaćih i stranih turista (lani 604.350). Ovih 723,1 tisuća noćenja predstavlja 30,1 posto od ukupnog turističkog prometa izraženog noćenjima, dok 94.104 turističkih dolazaka (lani 77.848) u komercijalnom smještaju čini čak 60,9 posto od ukupne brojke dolazaka u 2018. Stranci su pritom ostvarili 81.242 dolazaka (86,3 posto), a domaći 12.862 (13,7 posto). U noćenjima su strani gosti još uspješniji: imali su 631.337 noćenja (87,3 posto), a domaći gosti 91.805 (12,7 posto). 

Što se kategorije nekomercijalnog smještaja tiče, gosti iz inozemstva ostvarili su više dolazaka na otok Vir nego domaći gosti, koji su po tradiciji više noćili. Evo podataka: u 2018. godini u ovoj kategoriji ostvareno je 1.675.620 noćenja s rastom od 33 posto (lani 1.259.727), ili 69,9 posto od ukupnog turističkog prometa izraženog noćenjima. Hrvati su imali 1.166.675 noćenja (69,6 posto), dok su stranci ostvarili 508.945 noćenja (30,4 posto). U prvih devet mjeseci u nekomercijalnom smještaju ostvareno je 60.432 turističkih dolazaka s rastom 31,5 posto (lani 45.954) ili 39,1 posto od ukupnih dolazaka. Stranim gostima pripada 31.455 dolazaka (52,1 posto), dok su domaći vikendaši imali 29.027 dolazaka (47,9 posto). I ovi podaci narušavaju mit o Viru kao izrazito domaćoj vikendaškoj destinaciji, jer je očito kako iz godine u godinu strani gosti u brojkama turističkih dolazaka, kao klasični turisti na destinaciji ili vlasnici objekata, ostvaruju sve bolje brojke. U komercijalnom smještaju stranci imaju izrazitu nadmoć (preko 86 posto u dolascima i noćenjima), dok u nekomercijalnom ili „vikendaškom“ smještaju dominiraju u dolascima (52,1 posto). S domaćima se ne mogu mjeriti jedino u noćenjima (stranci imaju 30,4 posto), što je i logično s obzirom na razdaljine i činjenicu kako domaći gosti na otoku prosječno ostvaruju gotovo 30 noćenja (stranci 10,1 noćenja). I to je logično: 60-ak većih i manjih godišnjih događaja na otoku ili manifestacija poput „Adventa na Viru“ i „Maškara na Viru“ u trajanju od polovice studenoga do polovice veljače, vratili su na Vir njegove povremene stanovnike – turiste po definiciji Svjetske turističke organizacije (UNWTO) – koji svaki vikend koriste za dolazak. Uostalom, rekordni srpanj i kolovoz na Viru s 1.757.694 ostvarenih noćenja još uvijek je „samo“ 73,3 posto ukupnog turističkog prometa, što znači da se 26,7 posto noćenja ostvaruje u ostatku godine. Tih 641.068 noćenja ostvarenih izvan ljetne špice respektabilna je brojka s kojom bi se Vir pojavio pred vratima „top 50“, a ostvarena je isključivo na sportskim, rekreacijskim, kulturnim, estradnim i tradicijskim manifestacijama u zimskom, proljetnom i jesenskom razdoblju.  

ZADARSKA ŽUPANIJA IMA 6 DESTINACIJA U TOP 50, REKORDER JE PRIMORSKO-GORANSKA SA ČAK 13 ELITNIH DESTINACIJA 

Nakon devet turističkih mjeseci Vir je i dalje najbolja županijska destinacija te jedina u „top 10“ na šestom mjestu u Hrvatskoj po noćenjima (2.398.762), ali se u nacionalnih „top 50“ iz Zadarske županije nalazi još pet turističkih destinacija: Zadar na 14. mjestu (1.853.350), Nin na 23. (1.303.639), Biograd na moru na 31. (1.043.433), Pag na 36. (990.523) i Pakoštane na 46. mjestu (740.466). Inače, najviše destinacija u „top 10“ ima Istarska županija (5), dok su dvije iz Primorsko-goranske, a po jedna iz Zadarske (Vir), Splitsko-dalmatinske (Split) i Dubrovačko-neretvanske (Dubrovnik). U „top 50“ Primorsko-goranska županija je rekorder s 13 destinacija, Istarska ima 11, Splitsko-dalmatinska 10, Zadarska 6, Šibensko-kninska 5, Dubrovačko-neretvanska 3 te po jednu Ličko-senjska i Grad Zagreb. 

SPORTSKI DOGAĐAJI U RUJNU DONIJELI SU TURISTIČKI RAST OD PRIBLIŽNO 28 POSTO

Turistički rezultati za rujan daleko su udarnog srpnja i kolovoza na Viru, ali su osjetno bolji nego prošlogodišnji te na sjajnom 7. mjestu u Hrvatskoj. Vir je u rujnu ostvario odličnih 276.808 noćenja s rastom od 27,7 posto (u 2017. bilo je 216.765) i 4.665 turističkih noćenja uz rast od 28,7 posto (lani 3.625). Najviše su u mjesecu sportskih i događaja rekreacije (Alpe Adria Jet Ski Tour, Virska biciklijada, Međužupanijsko prvenstvo u ribolovu) noćili domaći gosti (188.662 noćenja) s 68,2 posto udjela u ukupnim noćenjima te rastom od 28,3 posto. Stranci su imali 88.146 noćenja (31,8 posto) uz rast od 26,5 posto. Najviše je bilo Slovenaca (27.387 noćenja), Nijemaca (20.551), Mađara (9.601), Austrijanaca (6.818), Čeha (6.717), Slovaka (5.775), Bosanaca i Hercegovaca (3.011), ali i Letonaca, Estonaca i drugih koji su kao natjecatelji došli na završnicu jet ski natjecanja. U dolascima su strani turisti ostvarili rastom od 26,7 posto, dok su Hrvati imali rast od 52,9 posto. 

U komercijalnom smještaju zabilježeno je 34.634 noćenja (12,5 posto), i to uglavnom turista iz inozemstva (92,9 posto). Nijemci su bili najbrojniji gosti (10.664 noćenja i 768 dolazaka), iza njih Mađari (4.416 noćenja i 665 dolazaka), Česi (3.946 noćenja i 458 dolazaka) itd. Nekomercijalnim smještajem (242.174 noćenja) dominirali su domaći gosti (186.206 noćenja ili 76,9 posto) s rastom od 30,9 posto u ukupnom prometu nekomercijalnog smještaja te 27,9 posto rasta domaćih i 42,1 poto rasta stranaca u ovoj kategoriji. Slovenci su ostvarili najviše (25.149 noćenja), potom Nijemci (9.887), Mađari (5.185) i Austrijanci (4.444).    

U DESET DANA 42 TISUĆE NOĆENJA, STRANCI JAČI ZA 42,7 POSTO U ODNOSU NA LANJSKI LISTOPAD

Deset listopadskih dana i izrazito lijepo vrijeme donijeli su Viru 42.019 noćenja domaćih i stranih gostiju, a porast turističkog prometa najozbiljniji je kod noćenja stranaca koja su veća za 42,7 posto (8.593 noćenja, lani 6.021). Prednjačili su Slovenci, Nijemci i posebno Austrijanci koji su u ovom desetodnevnom periodu posezone nadmašili Mađare, Čehe i Slovake. S ovim brojkama do 10. listopada na Viru je ukupno ostvareno 2.440.853 noćenja uz 154.628 turističkih dolazaka.