Danas su u Opatiji predstavljeni rezultati istraživanja "Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj - TOMAS NAUTIKA Jahting 2017." Rezultate su predstavili ministar turizma Gari Cappelli te voditeljica projekta "TOMAS NAUTIKA Jahting 2017." u Institutu za turizam, Zrinka Marušić.
Istraživanje je za Ministarstvo turizma proveo Institut za
turizam od srpnja do listopada 2017. godine među 1.666 ispitanika
iz 14 emitivnih tržišta. Kroz ovo istraživanje prikupili su se i
analizirali podaci o sociodemografskoj strukturi gostiju,
obilježjima putovanja i boravka u destinaciji, potrošnji te
zadovoljstvu gostiju našom nautičkom i turističkom ponudom.
“Hrvatska je danas u svjetskim okvirima, a posebice na
Mediteranu, jedna od najpopularnijih nautičkih destinacija.
Dosadašnji uspjeh rezultat je kontinuiranog rada javnog i
privatnog sektora, a to potvrđuje i ovo istraživanje prema kojem
bilježimo porast zadovoljstva nautičara svim elementima nautičke
i turističke ponude. U nautičkom turizmu trenutno ostvarujemo
preko milijardu kuna prihoda, a uz daljnje unapređenje sadržaja i
kvalitete te povezivanje s drugim turističkim proizvodima,
smatram da možemo još znatno više. Vjerujem kako će rezultati
ovog istraživanja biti poticaj svima da se nastavimo razvijati u
ovom smjeru i u budućnosti ostvarimo još veći uspjeh.”
istaknuo je ministar Cappelli.
Rezultati istraživanja provedenog tijekom 2017. godine pokazali
su vidljive promjene u stavovima i potrošnji nautičara u
Hrvatskoj u odnosu na 2012. godinu kada je posljednji put
provedeno ovo istraživanje. Prosječna dnevna potrošnja nautičara
prema istraživanju iznosila je 126 eura po danu što predstavlja
rast od 26 posto u odnosu na 2012. godinu. Pri tome su dnevni
izdaci nautičara u čarteru povećani za 13 posto, a onih na
plovilima u osobnom vlasništvu/suvlasništvu, vlasništvu
prijatelja/rođaka ili inozemnom čarteru za 11 posto. Prosječna
potrošnja nautičara tijekom cjelokupnog boravka u Hrvatskoj
iznosila je 1.486 eura dok su u 2012. godini iznosili 1.267 eura,
odnosno potrošnja je povećana, nominalno, u prosjeku za 17 posto
u odnosu na 2012. godinu.
U strukturi prosječnih dnevnih izdataka 69 posto se odnosi na
plovilo, a 31 posto na ugostiteljske usluge i usluge kulture,
sporta, zabave te na sve ostalo. Pri tome su izdaci za
ugostiteljske usluge, kupnju, sport, zabavu, kulturu i drugo
porasli za 7 posto kod čarteraša te 11 posto kod ostalih
nautičara.
Kada je riječ o aktivnostima nautičara tijekom boravka u
destinaciji, gotovo svi odlaze u restorane (96 posto) i kupnju
(njih 84 posto). Slastičarnice i kafiće posjećuje svaki drugi,
nešto manje ih se bavi ronjenjem ili odlazi na šetnje/pješačenje.
Oko trećine nautičara bavi se ribolovom, posjećuje nacionalne
parkove ili druga zaštićena prirodna područja, razgledava
znamenitosti, bavi se sportsko-rekreacijskim aktivnostima
na moru te posjećuje lokalne zabave.
Najveću prosječnu dnevnu potrošnju među čarterašima su imali
čarteraši iz Velike Britanije (212 eura), Francuske (207 eura) i
Nizozemske (202 eura). Među ostalim nautičarima najveću dnevnu
potrošnju su ostvarili nautičari iz Velike Britanije i Italije
(po 110 eura).
Kada je u pitanju struktura gostiju, rezultati istraživanja
pokazuju kako je prosječna starost nautičara koji posjećuju
Hrvatsku 43 godine, od čega je 55 posto turista u dobi od 30 do
49 godina, 30 posto je starijih od 50, a 15 posto mlađih od 29
godina. Najveći broj nautičara plovi s članovima obitelji (37
posto) dok 35 posto nautičara samo s partnerom. Najveći broj
nautičara ima fakultetsko i više obrazovanje (51 posto) te
primanja iznad 3.500 eura (56 posto). Izrazito je povećan udio
inozemnih nautičara u prvom posjetu Hrvatskoj (s 11 posto u 2012.
godini na 32 posto u 2017. godini).
Kao prijevozno sredstvo za dolazak nautičara u Hrvatsku,
najzastupljeniji je dolazak automobilom (69 posto), ali raste
korištenje zrakoplova (s 14 posto u 2012. na 24 posto u 2017.)
dok 13 posto nautičara dolazi plovilom na kojem i borave.
U 2017. godini zabilježen je izraziti porast zadovoljstva
nautičara svim elementima nautičke i turističke ponude u odnosu
na 2012. godinu.
U ljeto 2017. godine nautičari su iskazali visok ili vrlo visok
stupanj zadovoljstva za svih 25 elemenata nautičke i turističke
ponude, a za 17 od ukupno 25 elemenata ponude iskazali su vrlo
visok stupanj zadovoljstva.
Najbolje su ocijenjeni ljepota prirode i krajolika, osobna
sigurnost, ekološka očuvanost, ali i čitav niz elemenata vezanih
uz ponudu marina i čartera. Nautičari u hrvatskom čarteru bili su
podjednako zadovoljni elementima turističke ponude marina i
destinacija kao i nautičari na vlastitim plovilima.
Pozitivni rezultati nautičkog turizma rezultat su zajedničkog
rada Ministarstva turizma i udruga u nautičkom turizmu, posebice
Udruge nautičkog turizma pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca
te Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Zajedničkim dogovorom između navedenih, Ministarstvo turizma ovih
je dana na javno savjetovanje uputilo novu Uredbu i Pravilnik o
utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2019. godinu u kojoj su
prilagođeni paušalni iznosi visine boravišne pristojbe za
nautičare. Navedena Uredba i Pravilnik između ostalog za iduću
godinu donose smanjenje paušala boravišne pristojbe za nautičare
i uvode mogućnost plaćanja paušala boravišne pristojbe za
nautičare za kraće vremensko razdoblje, tj. za 3 dana, kao i
mogućnost plaćanja osim u lučkim kapetanijama i u lukama
nautičkog turizma.
