Zadarski Pilchardus i jedan od najvećih francuskih prerađivača ribe, Chancerelle, nakon preuzimanja Mardešića uložili su više od tri milijuna eura u opremanje njegovih pogona.

Prema riječima direktorice Mardešića Marine Depolo, u planu su i druge investicije kako bi tvornica što prije dosegnula proizvodnju od 12 milijuna komada ribljih konzervi.

"Ulagalo se uglavnom u novu proizvodnu liniju. Postavljena je potpuno nova proizvodna linija s pripadajućim instalacijama, tako da je stara stavljena potpuno izvan funkcije. Daljnja ulaganja su u uređenje i modernizacija pogona jer nam je ambicija dosegnuti normalnu godišnju proizvodnju od 12 milijuna komada konzervi. To nam je kratkoročni cilj. Prethodnih godina nismo radili punim kapacitetom jer smo, s jedne strane, imali zastarjelu tehnologiju, a s druge nismo ni tržište kakvo ćemo imati sada nakon ulaska ovako značajnih partnera u vlasničku strukturu. Našim smo proizvodima bili ograničeni uglavnom na hrvatsko i regionalno te u manjoj mjeri na poljsko i njemačko tržište. Sada nam se, s novim asortimanom, otvara najprije francusko, a potom i europsko tržište.", objašnjava Marina Depolo, piše Jutarnji list.

Novi format proizvoda

Prema njezinim riječima, Chancerelle im donosi stabilnost tržišta. "Daje nam know how u smislu organizacije proizvodnje, prodaje, marketinga i ostalih segmenata poslovanja. Već smo počeli raditi i novi format proizvoda u nekoliko varijanti, a imamo mogućnost uvođenja novih proizvoda. U svakom nas smislu očekuje daljnji razvoj.", kaže Depolo.

Dva se partnera, dodaje, nadopunjuju: "Pilchardus u suradnji s Arbacommerceom, koji ima i jednu tvornicu za preradu ribe u Labinu, i Chancerelle kao europski lider, odlično pozicioniran na svjetskom tržištu i s više od 160 godina iskustva u preradi ribe, a u sve se to dobro uklapa Mardešić. - Mardešić će zadržati vlastiti brend, a neke ćemo proizvode pod robnom markom raditi za francuskog partnera, Chancerelle. Više od 60 posto proizvodnje namjeravamo izvoziti. Osim tržišta na koja već izvozimo, sada nam je otvoreno i francusko te tržište ostalih europskih zemalja.". kaže Depolo.

Što se tiče sirovine, Depolo kaže da se kroz Udruženje u sklopu HGK i kroz Upravu za ribarstvo prati stanje ribljeg fonda te se uvode razne mjere kako bi se ulov kontrolirao i bio održiv te kako se ne bi ugrožavao riblji fond. Jednako tako, kaže, vodi se računa i o tome da prerađivači imaju dovoljno sirovine. Cilj je dugoročno osigurati stabilnost u opskrbi jadranskom sitnom plavom ribom, izuzetno cijenjenom u svijetu.

Riblji fond

"Hrvatska poduzima sve da bi očuvala riblji fond i da odgovorno gospodari tim resursom. Jednako tako, vodi se računa o tome da bi ribolov bio održiv. Svi smo mi u lancu povezani i u interesu nam je da se ribljim fondom održivo gospodari.", pojašnjava Depolo.

Mardešić je s Jadrolinijom pokušavao riješiti problem prijevoza svojih proizvoda. "Što se tiče našeg kamiona, mi imamo povlaštenu otočnu kartu. Međutim, mnogo je kamiona u odlasku i dolasku koji nisu u našem vlasništvu, a koji, prevozeći naše proizvode, plaćaju pun iznos karte. Pisali smo Jadroliniji, ali nije nam se izišlo ususret, bez obzira na to što smo tvornica na otoku i što ti kamioni prevoze naše proizvode. Nadam se da će se pri donošenju novog Zakona o otocima potruditi da se takve stvari riješe i da se ublaže neki troškovi specifični za otočno gospodarstvo. Tu mislim i na dovođenje radne snage s kopna te na troškove njezina smještaja i putovanja. Podigli smo plaće i objavili natječaje u medijima, ali nema baš pretjeranog interesa za rad u našem pogonu. Na otoku više nema dovoljno radnika, a dovoziti ljude iz zadarskog zaleđa je komplicirano - najprije ih treba dovoziti autobusom te potom brodom. Sam red vožnje prilagođen je učenicima, a ne radnicima na otoku.", kaže nam direktorica Mardešića.

Podrška struktura

U Mardešiću trenutačno radi između 65 i 75 radnika. Njihov broj ovisi o sezoni ulova, a natječaj za primanje radnika, posebno onih koji bi radili na proizvodnoj traci, stalno je otvoren.

"Mardešić će trebati podršku i pomoć županijskih i općinskih struktura u traženju rješenja i donošenju mjera koje će pomoći u rješavanju pitanja radne snage, trajne regulacije nesmetanog korištenja dijela obale za istovar i manipulaciju ribom, kao i usuglašavanje projekata komunalnih otpadnih voda.", kaže Marina Depolo.