Ove godine ponuđeno je više novih stanova, što je dodatno stabiliziralo tržište

Prema podacima portala za posredovanje nekretninama CentarNekretnina.net, najviše su rasle cijene na Jadranu, i to za 21,6 posto.
- Ukupno povišenje cijena odraz je nesrazmjera ponude i potražnje, pogotovo na dva glavna tržišta - u gradu Zagrebu i na Jadranu. Velika potražnja generirana je i dalje povoljnim stambenim kreditima«, objasnila je Željka Ora, voditeljica razvoja poslovanja portala CentarNekretnina.net.

Istodobno najveće tržište nekretnina, ono u Zagrebu, četvrti mjesec za redom bilježi lagani pad cijena, i to za 0,6 posto u svibnju u odnosu na travanj. Naime, kupci su postali izbirljiviji i ne žele kupovati stanove lošije kvalitete, što je smanjilo kupoprodaju. Smanjenje cijena dodatno je potaknuto povećanjem konkurencije između starih i novih stanova.

- Cijene na sekundarnom tržištu (stari stanovi) nerealne su, pogotovo u odnosu na njihovu kvalitetu i lokaciju, stoga više ne dolazi do znatnog rasta, bez obzira na povećanu potražnju. S druge strane, i dalje nedovoljna ponuda u novogradnjama omogućava oportunističko plasiranje na tržište novog stambenog prostora po relativno visokim cijenama, rekla je sugovornica.

Ove godine ponuđeno je više novih stanova, što je dodatno stabiliziralo tržište. Inače, prosječna cijena stana u svibnju u Zagrebu bila je 2051 eura po četvornomu metru, a zanimljivo je kako je prosječna tražena cijena bila 3,4 posto niža nego mjesec ranije.

Stanovi u podsljemenskoj zoni su i dalje za 15 posto skuplji od prosjeka, a daleko najskuplji stanovi su oni u centru grada i to za 20 posto više od prosjeka. Kuće u Zagrebu i okolici su i dalje za 40 posto jeftinije od stanova. Prema predviđanjima portala, tržište nekretnina u Zagrebi bi trebalo i dalje stagnirati ili se neznatno korigirati, dok će ono na Jadranu i dalje rasti, još više potaknute početkom turističke sezone.

Željka Ora se osvrnula i na nedavne pogrešne interpretacije podataka Porezne uprave koji se odnose na kupoprodajne transakcije.
- Mnogi su pogrešno protumačili podatke kao neočekivan pad prometa nekretninama i slom tržišta nekretnina, što nije točno.

Podaci Porezne uprave isključivo se odnose na obrađene porezne prijave, no obrada znatno zaostaje za realiziranim transakcijama. Otud pogrešna interpretacija da se slomilo tržište nekretnina«, objasnila je Željka Ora. A i sami podaci odnose se isključivo na sekundarno tržište nekretnina gdje se plaća porez na promet nekretnina, a ne na primarno tržište, gdje se isti porez ne plaća.