Od početka ove godine ukupni je javni dug povećan za 1,8 milijardi kuna

Ukupni javni dug Hrvatske potkraj srpnja ove godine iznosio je 118,1 milijardu kuna, što čini 43,2 posto nominalne vrijednosti očekivanog BDP-a za 2007. godinu, objavilo je Ministarstvo financija u najnovijem mjesečnom statističkom prikazu.

U usporedbi s krajem lipnja javni je dug krajem srpnja bio manji za 831 milijun kuna, dok je u usporedbi s krajem prošle godine javni dug u sedam mjeseci ove godine povećan za 1,8 milijardi kuna.

Doda li se javnom dugu, koji obuhvaća inozemni i domaći dug središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, te dana državna jamstva, i dug HBOR-a koji je krajem srpnja iznosio 9,1 milijardu kuna, ukupni se dug penje na 127,2 milijarde kuna, što čini 46,5 posto procijenjenog BDP-a.

Prema podacima Ministarstva financija, ukupni dug opće države krajem srpnja iznosio je 103,4 milijarde kuna, što je u strukturi ukupnog javnog duga udio od 87,5 posto, dok su izdana državna jamstva s iznosom od 14,7 milijardi kuna činila preostalih 12,5 posto javnog duga.

Ukupni dug opće države u srpnju je zabilježio smanjenje za 637,2 milijuna kuna u usporedbi s lipnjem.

Pritom je inozemna komponenta duga opće države smanjena za dvije milijarde kuna zbog smanjenja inozemnog duga središnje države. S druge strane, povećanje unutarnjeg duga središnje države utjecalo je na rast domaće komponente ukupnog duga opće države za 1,4 milijarde kuna u usporedbi s krajem lipnja.

Krajem srpnja od ukupno 103,4 milijarde kuna duga opće države na unutarnji se dug odnosilo 64,9 milijardi kuna, dok je inozemni dug opće države iznosio 38,4 milijarde kuna.

Promatrano prema razinama državne vlasti, najveći dio javnog duga odnosi se na središnju državu (86,6 milijardi kuna), dok dug izvanproračunskih fondova i agencija iznosi 15,3 milijarde kuna, a lokalnih jedinica 1,5 milijardi kuna.

Na razini središnje države, ističu analitičari Ministarstva financija, zadržan je trend snažnijeg zaduživanja na domaćem tržištu i 66,5 posto duga središnje države nastalo je zaduživanjem na domaćem tržištu. Krajem srpnja unutarnji dug središnje države iznosio je 57,6 milijardi kuna, a inozemni 29 milijardi kuna.

Nasuprot tomu, glavnina duga izvanproračunskih fondova i agencija nastala je inozemnim zaduženjem i na njega se odnosi 9,3 milijarde kuna ili 61,2 posto duga tih fondova i agencije, dok se 5,9 milijardi odnosi na zaduženje na domaćem tržištu.

Ukupna izdana državna jamstva krajem srpnja su iznosila 14,7 milijardi kuna, što je smanjenje prema lipnju za 193,8 milijuna kuna.

Od početka ove godine ukupni je javni dug povećan za 1,8 milijardi kuna, pri čemu je dug opće države povećan za 1,2 milijarde, a jamstva su u sedam mjeseci ove godine povećana za 616,8 milijuna kuna.

Krajem srpnja ukupni je dug HBOR-a iznosio 9,1 milijardu kuna, što čini 3,3 posto procijenjenog BDP-a.

Dug HBOR-a zabilježio je blago smanjenje prema lipnju (za 6,2 milijuna kuna), dok je u odnosu na kraj prošle godine povećan za 1,4 milijarde kuna.

Ukupni dug HBOR-a gotovo je u cijelosti (97,3 posto) nastao inozemnim zaduživanjem i krajem srpnja inozemni dug HBOR-a iznosio je 8,9 milijardi kuna, dok je domaći dug iznosio 244 milijuna kuna.