Rad fondova, bitno je za istaknuti, reguliran je Zakonom o investicijskim fondovima a njihovo osnivanje i poslovanje nadzire Komisija za vrijednosne papire

Svjetski financijski tokovi, ponajprije zahvaljujući nazočnosti stranih banaka, iz dana u dan su sve dostupniji i domaćim ulagačima. Unatoč činjenici da kod nas još uvijek funkcionira sustav u kojem građani polažu novac u banku i štede, a koji je u zemljama s razvijenim tržištem kapitala stvar prošlosti, vidljiv je i kontinuirani trend rasta vezan uz ulaganja u investicijske fondove kao i druge oblike koje nudi razvijeno tržište kapitala.

Fondovi se u Hrvatskoj pojavljuju krajem 90-tih i od tada do danas bilježe brzi rast i sve veću popularnost. Danas ih je u Hrvatskoj oko pedesetak, a ovisno o predmetu poslovanja dijele se na otvorene i zatvorene investicijske fondove, a prema vrstama vrijednosnih papira u koje ulažu razlikujemo novčane, obvezničke, mješovite i dioničke fondove.

Rad fondova, bitno je za istaknuti, reguliran je Zakonom o investicijskim fondovima a njihovo osnivanje i poslovanje nadzire Komisija za vrijednosne papire. Također je bitno kazati da investicijski fondovi koriste znanja i tehnike društva za upravljanje i time omogućavaju vlasnicima udjela da njihova sredstva budu investirana na način na koji to njima kao pojedincima ne bi bilo moguće.

Mogućnost investiranja u investicijske fondove dostupna je svima, bez obzira na dob ili činjenicu radi li se o fizičkoj ili pravnoj osobi, te je li riječ o velikim ili malim ulagačima.

Da bi se uopće donijela odluka o ulaganju u investicijske fondove ponajprije je potrebno spoznati što karakterizira investicijske fondove te u čemu se sastoje prednosti ulaganja.

Što se karakteristika tiče one se ogledaju u atraktivnom prinosu na koji se ne plaća porez, novac vam je uvijek na raspolaganju - nije oročen, sredstvima upravljaju specijalizirani stručnjaci, investiranje se vrši u veliki broj vrijednosnih papira a što utječe na smanjenje rizika, za investiranje nisu potrebna velika financijska sredstva, postoji mogućnost kontinuiranog ulaganja, nema obvezujućih ugovora - mjesečnih anuiteta, mogućnost dnevnog praćenja kretanja imovine, manji troškovi u odnosu na samostalno ulaganje, dostupnost većeg broja financijskih instrumenata a sigurnost uloga nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Depozitna banka te nezavisni revizori.

Među prednosti ulaganja za istaknuti je prije svega ulaganje u diversificirani portfelj vrijednosnih papira kojima se smanjuje rizik ulaganja, smanjuju se troškovi ulaganja, ostvaruje se automatsko re investiranje dobiti, dostupna je trenutna likvidnost ili očekivani prinos primjeren preuzetom riziku te profesionalno upravljanje fondom. Spoznajom tih činjenica, kao i spoznajom naših očekivanja i visine rizika koji smo spremni preuzeti možemo se upustiti u sam tijek investiranja.

Dosadašnja iskustva govore u prilog činjenici da se većina Hrvata odlučuje na investiranje u otvorene fondove, odnosno novčarske fondove. Razlog tome je što su oni najsigurniji a i visina dobiti vidljiva je vrlo brzo. Uz to nije potrebno pratiti podatke o događanjima na burzi budući da to za nas rade stručnjaci, investiramo prema našim željama i mogućnostima, sredstva možemo podići u bilo kojem trenutku, u svakom trenutku možemo znati kolika je naša imovina i nije nam potrebno veliko znanje, iskustvo i strpljenje.

U situaciji kad uloženi kapital povjeravamo na upravljanje drugome, očito nas zanima i niz drugih pojedinosti, posebice onih vezanih uz sigurnost investicije i mogućnosti propasti imovine fonda. Zanima nas također i tko jamči za sredstva ulagatelja, tko garantira prinose te može li se vrijednost uloga smanjiti.

Što se tiče sigurnosti investicije ona se vezuje uz nekoliko čimbenika: investicijsku strukturu, sposobnost i stručnost društva za upravljanje ali i situaciju na tržištu. Stroga zakonska regulativa uz zakonska ograničenja ulaganja, uloga depozitne banke, kontrola HANFA-e, nezavisni revizori dopunski su faktori koji se skrbe o sigurnosti investicije.

Jamstva na sredstva nigdje u svijetu ne jamči država već se ona postiže poštivanjem zakonske regulative, diversifikacijom portfelja te investiranjem u različite grane gospodarstva, nadzorom Agencije i kontrolom obračuna od strane depozitne banke.

Što se pak tiče prinosa oni nisu jamčeni budući da ovise od kotacije vrijednosnih papira koji stvaraju portfelj fonda. Odgovarajući na pitanje može li se vrijednost uloga smanjiti jasno treba kazati da može. Vrijednost udjela raste i pada i u ovisnosti je o tečaju vrijednosnih papira na burzi. Ipak dugoročno gledano trend kretanja udjela fonda je rastući. Da bi se otklonila mogućnost gubitka povlačenjem sredstava u tzv. kriznim razdobljima nužno je pri investiranju svaku takvu investiciju planirati dugoročno. Dugoročnost je važno pravilo pri ulaganju jer osim što ublažava negativne burzovne tečajeve dugoročno omogućava pozitivan prinos.

Za kraj da bi vaša investicija postigla pozitivan prinos jasno definirajte i svoj period investiranja (razdoblje za koje vam investirana sredstva neće biti potrebna), sebe kao investitora (da li ste konzervativni ili dinamičan ulagač), a ako vam ni to nije dovoljno zatražite i pomoć te sugestije stručnjaka.

Ne donesete li ni tada odluku razmotrite neko od sigurnijih ulaganja, primjerice ulaganje u neki od fondova zatvorenog tipa jer u takvom fondu ne kupujete udjele već postojeće dionice tog fonda. Novinu na hrvatskom tržištu predstavljaju fondovi za nekretnine.

Da bi zrno do zrna postalo pogača, a kamen do kamena palača ostaje na vama da odlučite u kojem ćete trenutku i na koji način donijeti odluku da novac iz "čarape" stvori novu vrijednost.