Čuvari dolara smatraju da nema ni potrebe da novac još više pojeftini

Američki čuvari dolara ovaj su tjedan još jednom spustili temeljnu kamatnu stopu. Sada ona iznosi samo dva posto, ali u Frankfurtu, izgleda, i ne pomišljaju nešto mijenjati vezano uz kamatnu stopu za euro.

U kolovozu prošle godine temeljna kamatna stopa američke središnje novčarske institucije je još iznosila čitavih 5,52 posto. Od onda, u gotovo mjesečnom ritmu, stopa je smanjena sedam puta - i mnogi na Wall Streetu se slažu da bi ovo spuštanje moglo biti posljednje ove godine.

U priopćenju američkog Feda piše kako i dalje ostaje 'velika neizvjesnost u pitanju inflacije'. Fed navodi da će i dalje 'djelovati kako bi poticao trajni gospodarski rast i stabilnost cijena' ali i da u budućim mjesecima očekuje smanjivanje inflacije.

Čuvari dolara, povrh toga, smatraju da nema ni potrebe da novac još više pojeftini: ne samo zbog toga što je Wall Street pozdravio ovo najnovije spuštanje rastom cijena dionica, a Dow Jones skočio i preko 13.000 bodova, nego i zbog mnogo važnijeg razloga. Iako je kriza s hipotekarnim kreditima ostavila duboke tragove u gotovo svim novčarskim institucijama, američko gospodarstvo je dokazalo kako je snažnije nego što su mnogi mislili.

Njemu, naravno, ne ide sjajno - ali ipak nije zapalo u recesiju, dakle nije došlo do smanjivanja gospodarskog volumena. Gospodarski rast od 0,6 posto u prvom kvartalu ove godine je, ma koliko slab, još uvijek plus. Veću brigu izaziva sve slabija potrošnja. Njen rast je najniži od recesije 2001. i, dok je u četvrtom kvartalu 2007. potrošnja rasla još 2,3 posto, u prvom kvartalu ove godine rast je iznosio još samo jedan posto.

Najnovijim spuštanjem cijene za posudbu dolara već se pojavio dubok jaz u odnosu na euro. Čuvari europske valute su bili 'srca kamenog' i svo to vrijeme su ostavili ovdašnju temeljnu kamatnu stopu od četiri posto. To je, doduše, atraktivno ulagačima na financijskom tržištu koji će u Europi dobiti više na uloženo, ali je i rezultat temeljno različitog poimanja funkcije čuvara ovih valuta. Američki čuvar dolara čak nije neka jedinstvena banka - makar se u 'običnom' govoru često tako naziva, nego takozvani Federal Reserve System.

Vijeće guvernera dvanaest američkih okruga, u kojem svaki od njih ima odvojenu Federal Reserve Bank, po osnivačkom aktu iz 1913, ima zapravo tri zadaće: novčarskom politikom se mora brinuti za 'što veću zaposlenost', za stabilnost cijena i dugoročne umjerene kamate. Važno je uočiti redoslijed: ako dođe do neugodnog izbora između rasta i inflacije, Amerikancima je zadaća prije se brinuti za rast, makar se pokazivali znakovi inflacije.

Europska središnja banka ima drugi prioritet. Prvo dolazi stabilnost cijena i tek onda se može razgovarati o nečem drugom.