Zabrinutost zbog mogućeg narušavanja proizvodnje i isporuke nafte dijela članica OPEC-a potiče cijenu nafte u proteklih godinu dana

Cijena nafte porasla je jučer gotovo 11 dolara, probivši se po prvi puta u povijesti iznad 138 dolara, što je posljedica slabljenja američke valute, tenzija između Izraela i Irana, te prognoze Morgan Stanleya da bi već u srpnju cijena nafte mogla dosegnuti 150 dolara.

Nakon što je u četvrtak porasla za 5,50 dolara, jučer je terminska cijena barela nafte skočila daljnjih 8 posto ili gotovo 11 dolara, što je njezin najveći dnevni skok u povijesti, te je dosegnula rekordnih 138,54 dolara.

Uzrok je tome pad tečaja dolara nakon što je objavljeno da je u SAD-u u svibnju stopa nezaposlenosti porasla sa 5,0 na 5,5 posto, najvišu razinu u posljednje tri i pol godine, što ukazuje na slabljenje gospodarstva.

Rast cijena nafte izazvala je i izjava izraelskog ministra prometa kako je napad na iranska nuklearna postrojenja neizbježan ako Teheran nastavi svoj program za razvoj nuklearnog oružja.

Zabrinutost zbog mogućeg narušavanja proizvodnje i isporuke nafte dijela članica OPEC-a potiče cijenu nafte u proteklih godinu dana.

Uz to, investicijska banka Morgan Stanley procijenila je da bi već početkom srpnja cijena barela nafte mogla dosegnuti 150 dolara, jer bi se izvoz nafte sa Srednjeg istoka mogao više usmjeriti na azijska, a manje na američko tržište.

"Izvoz nafte sa Srednjeg istoka je stabilan, no u Aziji raste potražnja, pa to tržište uzima sve veći udjel", stoji u izvješću Morgan Staleya, te se dodaje kako su zalihe nafte u SAD-u od ožujka pale za 35 milijuna barela.