Sanaciju tvornice započelo je Ministarstvo za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti prije godinu i pol dana

Za nedavna rušenja dimnjaka bivše Tvornice glinice pokraj Obrovca, ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta najavio je da bi se na tom prostoru mogla sagraditi plinska termoelektrana. »Tek će studija pokazati hoće li se ići u taj projekt, a odluku će donijeti Vlada. Smatra se da je lokacija dobra za termoelektranu koja bi energetski bila potrebna cijeloj Dalmaciji«, naglasio je ministar Kalmeta.

»Do konačne odluke o gradnji termoelektrane ima nekoliko godina, a potpuna bi sanacija bivše tvornice trebala završiti prije roka. Budući da je dosad obavljeno oko 80 posto posla, potpuna sanacija mogla bi biti završena godinu dana prije planiranog roka, tj. do kraja 2010. godine«, rekao je Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša.

Iako su stručne studije i tada pokazivale da tvornica nema perspektivu, ona je ipak sagrađena i počela je raditi 1978. godine. Proizvodila je oko 300.000 tona glinice godišnje, pa je zbog nerentabilnosti proizvodnje i nedostatka vlastitih sirovina prestala raditi nakon nekoliko godina.

Od bivše je tvornice unutar i izvan njezina kruga ostalo oko 850.000 metara prostornih otpadnog crvenog mulja i oko 650.000 metara otpadnih lužina koje su uskladištene u dvama bazenima uz tvornicu.

Kako su se i samom odlukom o gradnji oglušili o ekološke zakonitosti, tako se i prilikom njezina zatvaranja nije vodilo računa o ispravnoj sanaciji zaostale sirovine i otpada. Stalna su opasnost bili teški metali u otpadnim vodama, pogotovo zato što su bazeni smješteni na poroznome zemljištu i za velikih kiša voda se izlijevala u rijeku Zrmanju. Na sreću, ekoincidenti nisu ugrozili vodoopskrbni sustav iz Zrmanje iz koje se vodom opskrbljuje i Zadar.

Sanaciju tvornice započelo je Ministarstvo za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti prije godinu i pol dana, a nedavno je srušen i njezin posljednji simbol, dimnjak visok 73 metra.

Za sanaciju cijelog terena država izdvaja oko 81 milijun kuna, a izabran je najučinkovitiji način sanacije bazena s lužinom. S oko milijun metara prostornih materijala prekriveno je oko 19 hektara površine velikih bazena u kojima je zaostala opasna lužina. Stvorit će se nepropusni izolacijski sloj, a soli koje zaostaju nakon isparavanja lužine nisu opasan otpad.

Za proces isparavanja potrebno je oko četiri godine, nakon čega će se krenuti u potpuni prirodni i gospodarski oporavak s ponovno uspostavljenom ekološkom ravnotežom cijeloga kraja. Dodatni problem u sanaciji predstavljale su i mine koje su tijekom Domovinskog rata bile posijane na okolnome području. Dosad je razminirano 43.000 metara četvornih zemljišta uz prometnice, a detaljno je pretraženo 74.000 metara minski sumnjivih površina.

Osim sanacije bazena bivše tvornice, Fond za zaštitu okoliša dosad je s jedinicama lokalne samouprave i tvrtkama na području Zadarske županije sklopio 93 ugovora o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti, te za programe gospodarenja posebnim kategorijama otpada, sveukupno vrijedna 425 milijuna i 450.515 kuna.

Najvažnije je ipak da najveća ekološka bomba ovoga područja, bez obzira što je tvornica bila i simbol neuspjeloga gospodarskog projekta, više ne prijeti okolišu i stanovnicima podvelebitskoga kraja.