Biznis

Rebalansom proračuna najviše dodatnih sredstava zdravstvu

Rebalansom proračuna najviše dodatnih sredstava zdravstvu

Za strukturne mjere potpora stanovništvu i gospodarstvu rebalansom bi se izdvojilo 600 milijuna kuna

Rebalansom državnog proračuna za 2008. godinu, kojim bi se proračunski prihodi u odnosu na prvotno planirane povećali za 2,5 milijarde kuna, a rashodi za 2,8 milijardi kuna, najviše dodatnih sredstava, 1,4 milijarde kuna, trebao bi dobiti zdravstveni sustav.

Prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2008. godinu je dovršen i trebao bi u ponedjeljak, 30. lipnja, biti tema sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

Ukoliko ga ono prihvati, Vlada bi rebalans u Sabor mogla uputiti na svojoj idućoj sjednici, početkom narednog tjedna.

Kako se doznaje u Ministarstvu financija, umjesto planiranih 115,9 milijardi kuna, proračunski bi prihodi ove godine trebali iznositi 118,4 milijarde kuna ili 2,49 milijardi više.

Rashodi bi istodobno bili uvećani s prvotno planiranih 118,44 milijarde kuna na 121,2 milijarde kuna, odnosno za 2,76 milijardi.

Milijardu kuna 'viška' proračunskih prihoda trebalo bi se izdvojiti za obveze bolnica, odnosno povećanje njihovih limita troškova, dok je 400 milijuna kuna predviđeno za pokrivanje novonastalih obveza bolnica.

Nova metodologija

Ovogodišnjim rebalansom proračuna uvest će se i nova metodologija statistike javnih financija ESA 95, kojom se koriste sve članice Europske unije. Po toj metodologiji, prema izračunima Ministarstva financija, proračunski bi deficit ove godine trebao biti na razini od 0,9 posto BDP-a, a deficit opće države na razini od 1,3 posto BDP-a.

Time bi se, doznaje se u Ministarstvu financija, osiguralo da 'minus' zdravstvenog sustava u 2008. ostane na približnoj razini kao i lani.

Za strukturne mjere potpora stanovništvu i gospodarstvu, poput subvencioniranja cijene električne energije, rebalansom bi se izdvojilo 600 milijuna kuna.

Ovogodišnjim rebalansom proračuna uvest će se i nova metodologija statistike javnih financija ESA 95, kojom se koriste sve članice Europske unije, a najznačajnija promjena koju donosi ta metodologija je isključivanje Hrvatskih autocesta iz obuhvata opće države.

Po toj metodologiji, prema izračunima Ministarstva financija, proračunski bi deficit ove godine trebao biti na razini od 0,9 posto BDP-a, a deficit opće države na razini od 1,3 posto BDP-a.

Izražen u kunama, deficit središnje države ove se godine tako očekuje u iznosu od 2,77 milijardi kuna, a deficit opće države od 3,98 milijardi kuna.


Reci što misliš!