Ono što se u ovom trenutku doima problematičnim je ponajprije znatno slabija aktivnost domaćih ulagača, koja je imala za posljedicu zamjetan pad prometa

Solidan skok CROBEX-a možda će zadovoljiti one manje izbirljive, no u uvjetima mršavog obujma trgovine, današnja zbivanja zapravo i ne nude previše razloga za zadovoljstvo, piše Seebiz.eu

Pozitivan epilog, uobličen dnevnim rastom vrijednosti CROBEX-a od 1,7% (na korak do 2.600 bodova), tek je puka preslika globalnih zbivanja i silne potražnje za dionicama financijskih institucija koje su, eto, preko noći postale iznimno popularne. I vjerojatno će, već na prvi spomen kakvog problema, jednako tako brzo biti odbačene. No tom ćemo se temom zasigurno baviti idućih dana.

Ono što se u ovom trenutku doima problematičnim je ponajprije znatno slabija aktivnost domaćih ulagača, koja je imala za posljedicu zamjetan pad prometa, uvelike podsjećajući na kroničnu letargiju koja je u velikoj mjeri obilježila lipanj, s prosječnim dnevnim prometom od svega 50 milijuna kuna. Današnjih 39 milijuna kuna predstavlja pak najslabiji rezultat u srpnju, i na najbolji način pokazuje status koji na domaćem tržištu kapitala uživa INA (ZSE:INA-R-A), bez čijeg utjecaja entuzijazam kupaca vidno slabi. A izvedba potonje, barem kada je riječ o cjenovnim oscilacijama, u odnosu na prethodni dan nije ponudila gotovo nikakvih promjena.

Jer „akcija" se do samog kraja odvijala unutar već etabliranog fluktuacijskog raspona, obilježenog na dnu brojkom od 2.900 kuna, koja još uvijek figurira kao relativno pouzdana razina podrške, te na vrhu jučerašnjim maksimum od 2.940 kuna. Međutim, kako je jučerašnja trgovina zaključena s minimalnom cijenom, a dionice danas doslovno u zadnjim minutama dogurale do maksimalnih 2.947 kuna, INA je praktički stala uz bok CROBEX-u, skupivši pritom tek nešto manje od 12 milijuna kuna prometa, što je pak najslabiji rezultat u proteklih sedam (radnih) dana.

Već na temelju te činjenice nije nimalo teško zaključiti kako su se ulagači morali suočiti s kroničnim nedostatkom svježih vijesti, koje demagogija, po svemu sudeći, teško može zamijeniti. Štoviše, svojevrsna bi stagnacija, obilježena „kontroliranim" oscilacijama cijena, mogla potrajati još danima, ili čak tjednima, sve dok MOL napokon ne objavi konkretnu cifru s kojom namjerava realizirati najavljenu ponudu za preuzimanje. Ili barem dok ne procure neke nove, „pouzdane" glasine na tu temu.

Međutim, niti ostali nisu blistali. Primjerice, HT (ZSE:HT-R-A) je postavio još jedan neslavan rekord, i to prometom od 2,7 milijuna kuna, što je najslabiji rezultat od uvrštenja dionica u najvišu burzovnu kotaciju. Solidnih 5,6 milijuna kuna prometa ugrabila je Atlantska plovidba (ZSE:ATPL-R-A), a nešto zapaženiju ulogu odigrali su građevinari, potpomognuti najavom novog posla za Institut građevinarstva Hrvatske (ZSE:IGH-R-A). Dionice potonjeg ostvarile su rast cijene od 2,2%, dok je Ingra (ZSE:INGR-R-A) bila u plusu od 1,2%, a Hidroelektra (ZSE:HDEL-R-A) za 3,2%.

Sugerirajući kakvu idilu, u koju se odlično uklapa i podatak kako su na svakog gubitnika dolazila dva dobitnika, da i ne spominjemo činjenicu da dobitnici u strukturi ostvarenog prometa sudjeluju s impresivnih 94%. No što kada svemu tome suočimo podatak kako se na ljestvici Top 10 najlikvidnijih izdanja našao i Franck (ZSE:FRNK-R-A), s manje od milijun kuna prometa? Zaista se teško prisjetiti kada se takvo nešto posljednji puta dogodilo.