Petnaest zemalja Unije od njih 27 trenutno koristi euro

Novčanice i kovanice eura trenutno su svakodnevna stvar za 321 milijun Europljana, ali još je daleko od toga da europska zajednička valuta bude u uporabi u čitavoj Europskoj uniji, prenosi Totalportal.hr.

Ovoga tjedna Poljska, najveća nova članica Europske unije, prvi puta je objavila svoj ciljani datum za uvođenje eura, početak 2011. godine.

"Prvi put ću odgovorno kazati da moja vlada planira ulazak u eurozonu 2011.", rekao je poljski premijer Donald Tusk ovoga tjedna. "To će biti teška, ali ne i neostvariva zadaća".

Poljska je pristala udovoljiti makroekonomskim kriterijima za usvajanje eura u sklopu ugovora o pridruživanju EU, ali je sve do srijede tvrdoglavo odbijala odrediti ciljani datum zamjene vlastite valute zlota za euro.

Tusk je kazao da planirani proračunski deficit za 2009. neće prelaziti 1,3 posto BDP-a. Proračun za 2008. predviđa rast BDP-a od 5,5 posto, te godišnju stopu inflacije od 2,3 posto.

Petnaest zemalja Unije od njih 27 trenutno koristi euro, njih 12 od 1. siječnja 2002.: Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Nizozemska, Belgija, Grčka, Portugal, Austrija, Irska, Finska i Luksemburg. Slovenija se priključila 2007., a Cipar i Malta 2008.

Slovačka će od 1. siječnja 2009. biti šesnaesta zemlja članica eurozone, prva zemlja iz bivšeg sovjetskog bloka.

Međutim, za drugih deset zemalja datum pristupa vrlo je nejasan.

Velika Britanija, koja je u vrijeme pregovaranja o Sporazumu iz Maastrichta dobila izuzeće iz eurozone, nema nikakvu namjeru funtu zamijeniti eurom.

Danska ima pravo na isto izuzeće. Premijer Anders Fogh Rasmussen namjeravao je organizirati referendum ove jeseni kako bi se njegova zemlja mogla priključiti eurozoni. Međutim, od toga je odustao jer se po istraživanjima pokazalo da će rezultat biti vrlo nesiguran.

Švedska nije ishodila izuzeće, ali njezini su građani odbacili na referendumu u jesen 2003. uvođenje eura. EU je poštivala taj izbor i trenutno to pitanje u Švedskoj nije na dnevnom redu.

Češka zasad nije fiksirala određeni datum, a tri baltičke zemlje, Estonija, Latvija i Litva, čije je valutni tečaj već vezan na euro, imale su ambiciju što prije uvesti zajedničku valutu. Datum koji su željele Estonija i Litva bila je čak 2007. godina, ali ih je previsoka inflacija u tome onemogućila. Budući da cijene snažno rastu, zasad nije fiksiran novi cilj.

Mađarska također trenutno nema ciljani datum, nakon što su joj to bile 2006., 2008., pa 2010. godina.

Rumunjska vlada usvojila je u siječnju 2007. program prelaska na euro, koji predviđa njegovo uvođenje 2014. a ekonomski stručnjaci ocjenjuju da su 2010. ili 2011. koje je utvrdila Bugarska vrlo nerealne.

Kriteriji za uvođenje eura utvrđeni Sporazumom iz Maastrichta su niska inflacija, smanjenje prekomjernog javnog duga i proračunskog deficita, postizanje stabilnog tečaja, te visina prosječnih nominalnih dugoročnih kamatnih stopa.