Smanjena mobilnost kapitala u svijetu i rast kamatnih stopa donekle smanjuje mogućnost domaćim bankama da se refinanciraju u inozemstvu

Dolazi do usporavanja domaće potražnje za kreditima, pa se smanjuju i potrebe banaka za inozemnim refinanciranjem, kaže guverner HNB-a.

Izravna izloženost domaćih banaka prema međunarodnim financijskim institucijama koje su u problemima ne postoji, a izloženost njihovih banaka majki bila je umjerena, pa se ne očekuje negativni utjecaj zbivanja s Wall Streeta na banke u Hrvatskoj, kazao je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski za Jutarnji list. Prema guvernerovim riječima, svjetsku financijsku krizu domaće banke osjetit će neizravno.

Smanjena mobilnost kapitala u svijetu i rast kamatnih stopa donekle smanjuje mogućnost domaćim bankama da se, u mjeri u kojoj su to do sada radile, refinanciraju u inozemstvu, kaže Rohatinski te dodaje kako po toj osnovi ne očekuje izravni negativni utjecaj.

'Domaće banke već neko vrijeme smanjuju svoj inozemni dug, u prvih sedam mjeseci ove godine smanjile su ga za 540 milijuna eura. Neovisno o mjerama HNB-a dolazi do usporavanja domaće potražnje za kreditima, pa se smanjuju i potrebe banaka za inozemnim refinanciranjem. Zato ni neizravni utjecaj na bankarski sustav neće biti značajan', tvrdi Rohatinski.

Jedino, kaže on, može biti upitna mogućnost zaduživanja države u inozemstvu. 'S takvom situacijom smo se susreli i na početku ove godine, a tada je HNB oslobodila bankama dio deviznih sredstava koja su iskoristile za kreditiranje države. HNB ima instrumente kojima može supstituirati smanjenu eksternu likvidnost domaćom likvidnošću', naglasio je.

Guverner tvrdi da će HNB pronaći mogućnost održavanja domaćeg bankarskog i, općenito, financijskog sustava na razini potrebnoj za kreditnu aktivnost. No, neće biti takve likvidnosti koja bi omogućila ponovno ubrzanje inflacije i stvaranje novih balona na financijskom tržištu i tržištu nekretnina.

Ne može se govoriti o restrikcijama HNB-a u sferi kreditiranja jer su banke, prema odluci središnje banke o ograničenju rasta plasmana na 12 posto godišnje, u prvih osam mjeseci mogle povećati plasmane za 8 posto, a stvarno su rasli 5,8 posto. Dakle, nije mjera HNB-a izravni uzrok usporavanja rasta kredita, nego je to stanje na tržištu, navodi Rohatinski. Prema njegovim riječima stanovništvo je postalo svjesno sve većeg rizika, a i balon tržišta nekretnina se počinje ispuhavati.

Općenito, može se očekivati bitno usporavanje ekonomske aktivnosti u eurozoni i smanjivanje njihove uvozne potražnje. Međutim, mi smo marginalni dio njihova uvoza pa ne treba očekivati drastične lomove, ali nekog će utjecaja ipak biti, zaključio je guverner Hrvatske narodne banke.