Bankari su pomoću ušteda spustili troškovne indikatore na konkurentne razine u međunarodnim okvirima

Profitabilnost mjerena povratom na kapital u hrvatskim je bankama početkom ove godine pala na najnižu razinu ovoga desetljeća. Iznimna visina troška regulacije koja je praćena rastom kamatnih stopa na svjetskom tržištu u samo je tri godine pretvorila hrvatski bankovni sustav u jedan od najmanje atraktivnih bankovnih sustava za ulaganja u Europi.

Reagirajući na novonastalu situaciju, bankari su pomoću ušteda spustili troškovne indikatore na konkurentne razine u međunarodnim okvirima. Međutim, to nije bilo dovoljno za kompenzaciju pada stope profitabilnosti mjerene stopom povrata na kapital, prenosi SEEbiz.eu.

U HUB-u tvrde kako je vrlo teško predvidjeti posljedice pada stope dobiti. Sigurno je tek da niža očekivana dobit znači povećan rizik glede mogućnosti privlačenja novoga kapitala u bankovni sektor. Upitno je naime hoće li uz ovako niske očekivane povrate domaći ili strani privatni ulagači u budućnosti biti spremni ulagati u hrvatski bankovni sustav.

S druge strane, napominje predsjednik HUB-a Zoran Bohaček, pad stope povrata na kapital u velikoj mjeri uzrokovan je troškovima regulacije. Očekivana stopa povrata na kapital uložen u bankarstvo može se brzo promijeniti zahvatom u sustav bankovne regulacije ako se pokaže da niska očekivana dobit počinje proizvoditi negativne učinke na ukupnu financijsku stabilnost.

'Padajući trend stope profitabilnosti banaka ne predstavlja problem ako se takav trend profilira na rastućem i perspektivnom tržištu. Smanjenje stope profitabilnosti u tom slučaju može značiti jačanje konkurencije na dobrobit klijenata. Dužnici uživaju lakši pristup kreditima i niže kamatne stope, a štediše dobivaju veće povrate (kamate) na svoje uloge u bankama. Perspektive i očekivani povrati na kapital na takvom su tržištu u pravilu dovoljno dobri da motiviraju vlasnike i potencijalne ulagatelje na reinvestiranje dobiti i ulaganje novoga kapitala u bankovni business', izjavio je Bohaček.

Međutim, padajući trend na stagnantnom tržištu može predstavljati problem. Na takvom je tržištu moguće da povrat na kapital pada dok kamatne stope rastu. Motiv vlasnika i potencijalnih ulagatelja za reinvestiranje dobiti i nova ulaganja u bankovni business smanjuje se, ili čak potpuno nestaje. Pokazatelji ukazuju na to da se hrvatski bankovni sustav u ovom trenutku nalazi u tom stagnantnom scenariju.