Hrvatski je bankarski sustav u pogledu dostupne rezerve likvidnosti znatno iznad prosjeka EU

Koliko se globalna financijska kriza osjetila u Hrvatskoj, kakve su posljedice i što se može očekivati u gospodarstvu i financijama, odgovor su pokušali dati naši ugledni ekonomisti, piše Vjesnik . Gotovo su svi suglasni da bi kriza na globalnoj razini mogla proći za oko dvije godine te da Hrvatska nije izravno pogođena.

Moglo bi se reći da je izbjegnuta puna dubina krize u svijetu, ocjenjuje prof. dr. Mladen Vedriš s Katedre za ekonomsku politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Oporavak će biti postupan i dobrim dijelom uvjetovan novom financijskom regulativom i novom odgovornošću regulatornih ustanova na nacionalnoj i globalnoj razini. Vedriš predviđa da bi se svjetsko gospodarstvo moglo oporaviti za najmanje dvije godine.

Hrvatska će se morati nositi s izvedenim učincima krize u svojem bližem, europskom i globalnom okruženju. To znači da će se zaoštriti bitka za opstanak izvoza i njegovu konkurentsku sposobnost u odnosu na domaću učinkovitost te razinu cijena i tečaja. To znači još žešću konkurenciju s drugim tranzicijskim državama u pridobivanju novih investicija, za nova radna mjesta, stabilne porezne prihode za održavanje postojećeg i poboljšanje životnog standarda.

Posljedice svjetske financijske krize Hrvatska bi mogla osjetiti u izvozu roba i usluga, uključujući turističku industriju. Interes za nove investicije većih tehnoloških performansi ostaje bolna točka o kojoj Hrvatska mora voditi računa.

Vedriš kaže i kako mogući prestanak krizne presije u Hrvatskoj ne smije završiti u samozadovoljstvu, u smislu »drugima je teže« ili »kod nas je najgore izbjegnuto«. Konkurentnost naše ekonomije u EU i globalno, pitanje je svih pitanja. Odgovori na to kako stvarati više nove vrijednosti, povećati ulaganja, više zapošljavati na bolje plaćenim radnim mjestima, smanjiti vanjsko zaduživanje i poboljšati kvalitetu javnih servisa do sada nisu stizali po inerciji, a još će to biti manje moguće ubuduće, zaključuje Mladen Vedriš.

Glavni ekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb ističe da, prema podacima od sredine ovog tjedna, postoji veća vjerojatnost da ćemo u budućnosti gledati pozitivnije trendove. Jedino je sigurno da će u razdoblju pred nama biti dodatne volatilnosti (indikator rizika) na svim tržištima, no čvrsto vjeruje da će trend biti uzlazan.

Oporavak od krize na globalnoj razini trajat će svakako više od godinu dana, no važnije je kakvi će biti učinci na realno gospodarstvo. U 2009. se očekuje usporavanje u određenom broju razvijenih zemalja, dok bi svjetsko gospodarstvo trebalo rasti tri posto. Ne bude li promjena, u 2010. većina bi se gospodarstava trebala oporaviti.

Što se tiče Hrvatske i posljedica krize, Škreb kaže da će situacija ići nabolje, ali ne linearno. Ponavlja uvjerenje da i HNB i Vlada (uključujući Ministarstvo financija te agencije poput Hanfe) imaju i znanja i instrumente održati makroekonomsku i financijsku stabilnost u idućem razdoblju.

No, rizici uvijek postoje i potrebno je biti oprezan. Dva-tri dana uzlaza na burzi nisu dovoljna da se zaboravi na maksimalni oprez. Dublja se kriza može izbjeći uz mobiliziranost svih nositelja ekonomske politike, maksimalnu koordiniranost svih sudionika te uz pravodobne i odlučne reakcije. Budući da su temelji našega gospodarstva i financija zdravi, pozornost valja posvetiti psihološkim elementima situacije, a to je izbjegavanje panike.

Neizravni učinci globalne krize u Hrvatskoj će se odraziti u smanjenju vanjske potražnje za robama i uslugama, u težem i skupljem vanjskom financiranju te u psihološki nepovoljnoj klimi koja se prenosi na domaća tržišta. Posebni je apsurd, ističe Škreb, da je pala vrijednost niza dionica poduzeća unatoč odličnim poslovnim rezultatima u prvom polugodištu.

U tome je i najveći rizik - u psihologiji, odnosno očekivanjima ekonomskih subjekata te pogrešnoj interpretaciji ekonomskih varijabli. Škreb zaključuje da u Hrvatskoj ne očekuje probleme u pogledu banaka, a posljednje poduzete mjere dovest će i do postupnog oporavka fondova.

Glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić smatra da je o razmjerima financijske krize još rano govoriti, jer će ukupni trošak spašavanja financijske industrije ovisiti o konačnom padu cijena američkih nekretnina. Tek treba vidjeti kojim će se (nemalim) intenzitetom kriza iz bankarskog preliti u realni sektor kroz poskupljenje te smanjenu dostupnost kapitala, slabljenje dinamike svjetske trgovine i daljnji pad vrijednosti više imovinskih klasa.

Na osnovi činjenica, kaže Stojić, oporavak od krize nije izgledno očekivati prije početka 2010., imajući na umu prosječno trajanje recesije od četiri do šest kvartala u posljednjih 50 godina. Zanimljivo je, ali ne i iznenađujuće, usporediti da kad jednom nastupi oporavak, on je u prosjeku snažniji u američkom gospodarstvu (pojačan rast u iduća četiri kvartala prosječno bude oko 4,5 posto, u Europi 2,5 do tri posto, a u Velikoj Britaniji oko dva posto).

Tržišta kapitala bi, pod uvjetom da se vrati povjerenje u financijski sustav, mogla bilježiti streloviti rast već u trenutku kad se ulagači uvjere da je dostignuto dno krize. Posljedicama krize u nas će najviše biti pogođene privatne investicije u stanogradnji te u kapitalnu opremu zbog narušene isplativosti (nemogućnosti postizanja primjerenih stopa te rokova povrata), a zatim će se, predviđa, kratkoročno usporiti i investicije u infrastrukturne projekte.

Dodatno će oslabiti potrošnja na diskrecijska dobra i luksuz. Krizu će relativno više osjetiti sektor malih i srednjih poduzeća zbog postroženih uvjeta financiranja i smanjene potražnje. U 2008. i 2009. godini Stojić očekuje osjetno usporavanje rasta BDP-a na 3,4 ili 3,2 posto zbog usporavanja rasta investicija te slabljenja inozemne potražnje za našim robama i uslugama (turizam).

Makroekonomski analitičar Erste & Steiermärkische banke Alen Kovač kaže da je teško ocijeniti koje su dugoročne posljedice trenutnih događaja i kakva će biti daljnja kretanja. Dioničko tržište u nas je ovih dana reagiralo pozitivno na mjere zbog financijske krize. Osluškujući kretanja na stranim tržištima kapitala te ohrabreni mjerama koje je najavio HNB, investitori su dobili svojevrsni pozitivni impuls. Iako je odlučnost europskih središnjih banaka pozitivna i ohrabruje, još ne možemo reći da je kriza prošla, ističe Kovač. Važno je da proaktivne mjere ostvare željene efekte i stabiliziraju financijski sustav kako bi se vratilo povjerenje. Međutim, tek treba vidjeti posljedice koje će financijska kriza imati na realnu ekonomiju.