Osim što će trebati još dosta vremena da ekspanzivnija monetarna politika nađe put do realnog sektora i ekonomsku aktivnost učini dinamičnijom, političari imaju problema i s 'neposlušnim' bankama, koje otežu sa smanjenjem tereta na svoje klijente

"Nitko zapravo ne razumije u potpunosti što se danas događa, jer nekoć nezamislivo sada postaje zamislivo", priznao je Mohamed El-Erian, čelni čovjek PIMCO-a, ogranka njemačkog Allianza i što je još važnije, najvećeg institucionalnog ulagača u dužničke vrijednosne papire, iliti jednostavnije - obveznice, piše Mario Gatara, burzovni analitičar SEEbiz.eu portala

Slijeganje ramenima dotičnoga gospodina ne zvuči nimalo ohrabrujuće, no usred svekolikog kaosa, ionako je posve iluzorno očekivati iole određenije odgovore. Ono oko čega se većina, uz odgovarajuću dozu opreza, slaže, je pretpostavka kako smo još uvijek unutar dugoročno negativnog trenda, ocjenjujući istodobno reakciju monetarnih vlasti na Starom kontinentu opravdanom, ali i prilično zakašnjelom.

A osim što će trebati još dosta vremena da ekspanzivnija monetarna politika nađe put do realnog sektora i ekonomsku aktivnost učini dinamičnijom, političari imaju problema i s 'neposlušnim' bankama, koje otežu sa smanjenjem tereta na svoje klijente.

Na Otoku se tako digla prava hajka na poslovne banke koje, unatoč činjenici da ih je intervencija Downing Streeta spasila od propasti, i nakon šokantnog smanjenja ključnih kamatnih stopa za čak 150 baznih bodova drže svoje (aktivne) kamatne stope nepromijenjenima, pokušavajući popraviti nastalu štetu preko leđa svojih dužnika.

Pritom se premijer Brown i ministar financija Darling nalazi u prilično neugodnom položaju, jer bi bilo kakva inicijativa po tom pitanju nedvojbeno zaradila 'socijalistički' prizvuk. Doduše, s tim predsjednik Sarkozy nema nikakvih problema, ali opet, on je dobio znatno umjerenije rezanje kamatnjaka Europske središnje banke, za 50 baznih bodova.

U svakom slučaju, kaotična situacija uvjetuje česte preokrete na tržištima kapitala, no ovaj jutrošnji je zato, izuzmemo li Tokyo, pozitivnog predznaka, te prkosi uobičajenoj nervozi kojom ulagači obično dočekuju objavu podataka američkog ministarstva rada. Štoviše, umjesto straha od neugodnih iznenađenja, već od ranoga jutra terminski ugovori na američke burzovne indekse signaliziraju pozitivan start trgovine, što se itekako odrazilo i na inicijalnu izvedbu europskih burzovnih indeksa.

A u tom smjeru bi trebala krenuti i današnja trgovina na Zagrebačkoj burzi, kojoj posljednjih dana evidentno manjka inicijative, odnosno, izraženije aktivnosti investitora. Naime, posljednji je puta redovan promet premašio 100 milijuna kuna prije otprilike dva tjedna, svjedočeći o zamjetnom oprezu investitora. To se posebice odnosi na obvezne mirovinske fondove, koji već neko vrijeme strpljivo čekaju po strani, što trgovinu u značajnoj mjeri čini anemičnom, dok smjer kretanja gotovo u potpunosti ovisi o zbivanjima na svjetskim tržištima kapitala.